#: locale=hr-HR
## Tour
### Description
tour.description = Virutalna šetnja svetištem
### Title
tour.name = Svetište Trsat
## Skin
### Button
Button_1B998D00_16C4_0505_41AD_67CAA4AAEFE0.label = INFO
Button_1B999D00_16C4_0505_41AB_D0C2E7857448.label = POPIS PANORAMA
Button_1B9A3D00_16C4_0505_41B2_6830155B7D52.label = VIDEO
Button_1B9A4D00_16C4_0505_4193_E0EA69B0CBB0.label = HRVATSKI
Button_1B9A5D00_16C4_0505_41B0_D18F25F377C4.label = ENGLISH
Button_1B9A6D00_16C4_0505_4197_F2108627CC98.label = LOKACIJA
Button_825EFE8F_C155_F4C2_41E7_5629CCD50006.label = SAZNAJ VIŠE
Button_83E6C14B_C155_AC42_41E8_0598E21F5B91.label = SAZNAJ VIŠE
Button_85A497B9_C15A_B4CF_41D6_CB940B0D1CBD.label = SAZNAJ VIŠE
Button_871E68C4_BF55_7C45_41C4_AF7A482A345F.label = SAZNAJ VIŠE
Button_8923E750_9285_CF32_41DF_CDD47B32A480.label = AUDIO
Button_893A8DC8_928E_C311_41C8_C2E7F3383944.label = AUDIO
Button_893BEC73_929D_41F7_4193_BD41699B575D.label = AUDIO
Button_8950E332_918A_C771_41DD_07C0B306FDB8.label = SAZNAJ VIŠE
Button_89A5C791_9285_4F33_41DD_D6642820053F.label = AUDIO
Button_89E041B5_928D_C372_41C9_462CFA504C4A.label = AUDIO
Button_89F608CE_91BB_C111_41CB_CD5456A5BDD3.label = SAZNAJ VIŠE
Button_8AECC7F5_918B_CEF3_41C9_F0DCC891F53F.label = SAZNAJ VIŠE
Button_8C1E8CA0_929D_4111_41D4_A9D4806DC48B.label = AUDIO
Button_8E29C1E0_BF5A_EC7D_41E1_AA814BBE40AC.label = SAZNAJ VIŠE
Button_8E362AA4_929F_C112_41D0_1D649731464B.label = AUDIO
Button_8EA15BF2_9287_46F1_41D3_A6AB6959B716.label = AUDIO
Button_8EB44F95_9285_7F33_41D1_84A72867289B.label = SAZNAJ VIŠE
Button_8EC06D84_929A_C312_41D4_BA402ED116C0.label = AUDIO
Button_8EC917E6_928B_4F11_41D0_DFD7627CC790.label = AUDIO
Button_8EDDEFAB_928D_5F17_41C2_D6AB5E4CDB49.label = AUDIO
Button_8EE5C29B_928E_C137_41CC_2BAA356A35BC.label = AUDIO
Button_8EFE06D8_9285_C131_41CC_125AD187FB2C.label = AUDIO
Button_8F677D4E_9286_C32E_41D7_DDC13F16F4D9.label = AUDIO
Button_8FAEC233_928B_C177_41DC_E9FBD361FF16.label = AUDIO
Button_93D3F8E4_BF6D_DC44_41C2_783FFDC4C43D.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D017A622_C2AC_01A8_41C2_FD27A4F9F9CA.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D02E131C_C2A4_0798_41E5_7FDBBF8BDF34.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D0584561_C2AC_03A8_41E2_75213A7F7354.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D086A86A_C2A4_01B9_4192_0883A7B4EBD4.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D091AA7E_C2BC_0198_41E5_AA0E2AB869AA.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D095C548_C2BC_03F8_41D8_92E89605322E.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D0E6FE6F_C55C_01B8_41CC_3ED7F6A3BE05.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D0FD8F83_C564_3F68_41D5_5EC964798BDA.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D11A9673_C2AC_01A8_41C9_2A98C4A9F5CA.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D146DB23_C2A4_07A8_41E2_C4249F999FBC.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D14C2A91_C564_0168_41E2_FEF3C5DD4F1C.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D1649E70_C2A4_01A9_41E5_45519314A2B5.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D186C9F3_C2AC_02A8_41AF_053200887D25.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D191953D_C2A4_0398_41CD_0390636C7042.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D2304819_C564_0198_41E8_0670F084B56F.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D30564A3_C564_02A8_41E3_A808C56D45FB.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D30A0ADC_C91D_13EC_41D7_CDFF096AE291.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D30E5CB9_C5A4_0298_41C4_46822FF15717.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D351C989_C55C_0378_41DE_95758D4D1DEF.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D37964B0_C915_37B4_41CA_8EBF698AC9C0.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D392BE00_C5A4_0168_41D0_5CD42114C803.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3B57FF4_C913_71BD_41E3_0E73E764A8B0.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3CACFFC_C5A4_1E98_41C2_89016A9438CE.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3D21020_C5A4_01A8_41E0_838354E2A0BC.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3D878B7_C5A4_02A8_41E2_92ECC32AFD9C.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3DF6840_C5A4_01E8_41E2_2079B921863D.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3E83797_C5A4_0F68_41D9_AF2D9E2B7FAF.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D3EE6AB4_C5A4_06A8_41E5_4A6082E43611.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D7A7BE9D_C2A4_1E98_41C7_A0CAC0E46FE5.label = SAZNAJ VIŠE
Button_D7EE23DE_C2BC_0698_41E7_C36CF80E4676.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC06A85D_C5A4_0198_41D2_557825281099.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC09E13A_C5BC_0398_41D6_1C193AB312B8.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC0A01F7_C5A4_02A8_41E0_C3D4BA7B5A7A.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC2327C8_C5A4_0EF8_41B5_C34E33E1AD1D.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC4D5ACE_C5BC_06F8_41E2_46F2DE076CF2.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC5040C5_C5BC_02E8_41D1_0A637992B890.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DC7C4947_C5BC_03E8_41E8_49A603388429.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DCA538F6_C5BC_02A8_41CC_F372175E508E.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DCB331DB_C5BC_0298_41BE_CEB4173E1ACB.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DCBD84D9_C5A4_0298_41D8_30DC06E17725.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DD1A7020_C5AC_01A8_41E6_56B351BEFB50.label = SAZNAJ VIŠE
Button_DE14B8C6_C5AC_02E8_41E6_C9795B5A31E6.label = SAZNAJ VIŠE
Button_EE91085E_BF5D_BC45_41CC_DCD21E92B547.label = SAZNAJ VIŠE
### Multiline Text
HTMLText_066AD483_1FB2_4AE6_41B1_A6DECD38CBC3.html = ___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
MOLITVA I POSVETA OBITELJI MAJCI BOŽJOJ TRSATSKOJ
Bezgrešna Djevice Marijo, Majko Isusova i naša Majko!
Na našem Trsatu, ti kao Majka Milosti, svim Isusovim vjernicima iskazuješ majčinsku ljubav i tako izvršavaš oporuku svoga božanskog Sina koji nas je, umirući na križu, povjerio tebi.
Ponizno te molimo, sa svim narodom Božjim, da budeš naša sućutna i samilosna Majka, Čuvarica i Zaštitnica naša. Sa svim poštovanjem i odanošću te pozdravljamo i tebi se u sinovskoj ljubavi povjeravamo.
Tvome Bezgrešnom Srcu posvećujemo, i tvojoj majčinskoj brizi i zagovoru, danas i zauvijek izručujemo sebe i sve svoje. Po tebi i s tobom, i u zajedništvu sa Sinom tvojim, Gospodinom našim Isusom Kristom, mi se predajemo u ruke nebeskog Oca i njemu izručujemo sve svoje poslove i brige, svoje potrebe i nevolje, svoj život i smrt.
Bezgrešna Djevice, isprosi nam djelovanje i snagu Duha Svetoga da provodimo u život sve obveze koje smo preuzeli svojim krsnim posvećenjem, da se uvijek odričemo zla i grijeha i da u svemu budemo odani svome Spasitelju Isusu Kristu i Svetoj Crkvi Katoličkoj. Pomozi nam da naš život bude svima dobar primjer u vršenju Božjeg zakona i u prakticiranju kršćanskih kreposti, osobito čistoće.
Iz ovog Trsatskoga svetišta blagoslovi sve nas, naše obitelji, roditelje i djecu, djedove i bake, mladiće i djevojke. S tobom ujedinjene u vjeri neka naše obitelji napreduju u miru i zajedništvu, u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, na dobro i rast Crkve i naše domovine. Amen!
___
KRIŽNI PUT
Završna molitva
Izvor: fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
Gospodin je ustao od mrtvih, Uskrsnuo je na novi život o kojem ni ne sluti naše iskustvo ovozemnog, ograničenog i krhkog života. Isusov je grob ostao prazan, Snaga smrti i groba nije ga mogla sačuvati u svome krilu, jer je Isus ljubio iznad svake ljudske moći i sile. Grob nije mogao sačuvati onoga koji je na križu svojom ljubavlju pobijedio smrt. Njegovo uskrsnuće nije trijumf nad njegovim neprijateljima koji su ga osudili, potom razapeli i ubili, nego je ono trijumf ljubavi nad mržnjom, trijumf života nad smrću. Isus nije htio nikoga poraziti, poniziti, nije htio sebe opravdati, uzvisiti. On je samo izvršio volju svoga nebeskog Oca. Njegovo je uzdignuće na križ najveća proslava Oca, a Otac je potom Sina proslavio u daru uskrsnuća.
…
Uskrsnuće Gospodnje i njegova snaga potrebna je srcima svih koji više ne vjeruju u smisao i snagu prijateljstva i stvarnost dobrote. Potrebna je svima koji misle da je praštanje slabost i da mogu sebi osigurati život nasiljem i ratom. Upravo danas nam je na osobit način potrebna snaga Krista uskrsnuloga, snaga koja prkosi svakom zlu i svim zlim silama. Molimo da Gospodin uskrsne u onima koji su dopustili da ih obuzme mržnja. Molimo ga da uskrsne i u nama svaki puta kada dopustimo da klica zla, mržnje i osvete dotakne prostore naše duše.
Uskrs je i naš blagdan. Mi smo Isusovi učenici. Neka uskrsne Isus u nama, svojim učenicima. Koliko puta smo se i mi nadali, koliko puta smo i mi iščekivali ono što nam nije moglo biti dano, a kada su nam potonule sve lađe koliko puta smo se željeli vratiti na staro! Neka uskrsnuli Gospodin ukloni u nama sve staro, neka nam podari novu nadu, novu snagu da slijedimo njega, da ga shvatimo u tajni njegova vazmenog otajstva, u tajni njegove smrti i uskrsnuća!
Kako je uskrsnuće Gospodinovo potrebno našim zajednicama i našim obiteljima! Ima toliko mladih ljudi koji se boje braka i ne žele osnovati obitelj. Neka Krist uskrsnuli i njima poruči ono što je rekao svojim učenicima na dan uskrsnuća: "Ne bojte se! Ja sam!" Koliki su se umorili u bračnoj ljubavi i misle da nemaju više snage praštati i miriti se! "Mir vama!" govori takvima živi Gospodin. Koliki su razočarani svojom djecom! Imali su svoje planove i vizije za njih, a djeca su krenula drugačijim putem. Neka takvima ne ponestane snage da prihvate i vole svoju djecu takvu kakva jesu! I neka im ne nestane vjere da jedino Isus može učiniti u srcima njihove djece ono novo što oni od njih priželjkuju! Gospodin želi uskrsnuti u srcima koja su već umorna od neuzvraćene ljubavi i misle da i je bolje odustati od služenja i od ljubavi.
…
"Tvoje uskrsnuće slavimo! Tvoj slavni dolazak iščekujemo!" Gospodinovo uskrsnuće neka nas spasi i oslobodi od svakoga zla, neka otme sjeni smrti sve one koji su već preminuli i neka nas sačuva od mrtvila u našem sadašnjem životu.
Molitva:
Uskrsnuo si, Gospodine Isuse!
Uskrsnuo si za mene, za nas, za svakog čovjeka. Pobijedio si grijeh, mržnju, zlo i tamu svijeta zato da i mi uskrsnemo.
Pomozi nam da uskrsne naša vjera, naša nada i naša ljubav! Uskrisi u nama novu snagu da te slijedimo i da te svjedočimo u tajni tvojega vazmenog otajstva, u tajni tvoje smrti i uskrsnuća.
Isuse, ne dopusti da nam bolna iskustva rata, gubitka, nesreće i straha zatamne pogled na tvoje svjetlo. Ne dopusti nam da potonemo u beznađe i da nas dotaknu negativni osjećaji koje si ti pobijedio svojim uskrsnućem.
Uskrsni, Gospodine, u srcima onih koji više ne vjeruju u snagu prijateljstva i dobrote. U svima koji su dopustili da im srce nagrize mržnja, želja za osvetom i za sigurnošću stečenom nasiljem.
Isuse, uskrsni u djeci koja se rađaju, uskrsni u ljudima koji traže snagu za život, za sebedarje. Uskrsni u svima koji su ranjeni u tijelu u duši ili u duhu.
Grob nije mogao tebe, začetnika života, zadržati u svom krilu.
Dođi, Gospodine Isuse! Trebamo te. Tvoje uskrsnuće novost je i nada svijeta. Tvoje uskrsnuće jedina je stabilna točka u svemiru koja sve pokreće, od koje sve dolazi i koja sve k sebi pnivalči. Tvoje
uskrsnuće stvarnost je bez završetka. Slaveći tvoje uskrsnuće, Isuse, danas i svake nedjelje, ne slavimo tek minuli događaj nego tebe, uskrsnuloga. Slavimo tvoj izlazak iz vremena u novo postojanje, slavimo svoju budućnost.
Uskrsni, Gospodine, i danas u svojoj Crkvi i neka ona zablista puninom tvoga sjaja svim ljudima na svijetu. Uskrsni u nama, Isuse, jer nas trebaš da ljudima svjedočimo o miru i ljubavi, da budemo nositelji nade.
Tvoji su učenici gledali tvoje razapinjanje, ali nakon iskustva uskrsnuća počeli su svijetom pronositi Radosnu vijest o novom životu, novoj nadi i radosti Uskrsa. Daj, Isuse, uskrsnuli Gospodine, da ovim svijetom u nama i po nama zasine radost koja će biti jača od smrti, nada koja će biti jača od očaja, mir koji će zaorati dublje brazde života od razorne sile rata.
Uskrsnuo si, Gospodine Isuse!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Čuvarica Rijeke
U dugoj povijesti grada Rijeke i njezine okolice Majka Božja Trsatska vjernicima je zagovornica i zaštitnica u svim potrebama i zato joj gradsko vijeće Grada Rijeke 1993. godine dodjeljuje naslov Čuvarica Grada.
Trsatski franjevci stoljećima štuju Kraljicu Jadrana na Trsatu i šire glas o Trsatskoj Gospi koja je vjekovima putokaz pomorcima a vjernicima utjeha i nada.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Crkva na otvorenom
Marijin perivoj novouređeni dio okružuje samostanski kompleks s istoka, na području nekadašnjih vinograda. Uređenje tog prostora izvedeno je u doba fra Serafina Sabola, krajem 20. stoljeća.
Ovdje se za blagdana u toplijem dijelu godine održavaju euharistijska slavlja, a zbog konfiguracije terena ovaj dio slovi i kao najbolja ljetna pozornica u gradu Rijeci.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Staza oko svetišta
“Valjda nema po našim otocima obitelji u kojoj se ne spominje Svetište Gospe Trsatske. Odakle i u čemu je privlačnost Trsata? Anđeo je to rekao u pozdravu Mariji nazvavši je “milosti puna”, što znači: puna Boga, blizu Boga, ispunjena Božjom moći. Drugim riječima, u Marijinoj blizini doživljavamo Božju blizinu, jer je ona bliska i Bogu i nama.
Ona nam, stoga, pomaže da po njoj postajemo bliski Bogu pa su njezina svetišta mjesta Božje blizine, mjesta gdje se ta Božja blizina očituje. Zato u Marijinim svetištima, i ovdje na Trsatu, doživljavamo sigurnost da je Bog taj koji je s nama, da on vodi našu povijest, naš život, naš narod, da je on oslonac svega što se zbiva, te u njemu imamo sigurnost.”
Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Sveti Franjo Asiški
Franjo se rodio u talijanskom gradiću Asizu 1182. g. Bio je iz bogate obitelji, jer mu je otac bio trgovac a majka plemkinja. I sam Franjo, kao sin bogatog trgovca, imao je mnogo novca na raspolaganju, pa ga je zato lakoumno i nepromišljeno trošio i razdavao.
Tako je postao vođom asiškoj mladeži. Kao mladić živahne i vedre naravi, do svoje dvadeset i pete godine života, željan slave, sanjao je o viteštvu kao i mnogi mladići njegova vremena. Kao sudionik rata između Asiza i Peruđe 1202. g., pridružuje se 1205. g. carskoj vojsci u Apuliji nadajući se viteškoj časti i naslovu.
No, umjesto toga dospijeva u zarobljeništvo, a njegovi viteški planovi pali su u vodu. U to vrijeme prolazi i duboku nutarnju i mladenačku krizu: ne zna više koji smisao dati svojemu životu. Rad i očev novac više ga ne zanimaju. Njegovi snovi o viteštvu i slavi, srušili su se kao kula od karata. Uz to, za vrijeme boravka u zatočeništvu u Perugi, i njegovo zdravstveno stanje bilo je ozbiljno narušeno. Sve je to utjecalo na njega pa, kad je napokon bio pušten iz pritvora, bivao je u nekako drugačijom osobom. Povlači se od društva i varljivog svijeta, te više razmišlja i moli. U tom razmišljanju i molitvi pitanje:”Gospodine, što želiš da ja učinim?”, nikako ga ne napušta.
Ta promjena u njegovu životu odvijala se polako, ali je s vremenom poprimala sve konkretnije oblike, dok nije konačno i njegova okolina zapazila da je postao u svemu drugačijim. Franjo osjeća da je netko Jači ovladao njime. Od ne manjeg značenja za nje je bio i jedan drugi doživljaj. Jednog dana ušao je Franjo u napola ruševnu crkvicu sv. Damjana da se tu pomoli pred raspelom. Dok je bio uronjen u molitvu, čuo je glas s Raspela: “Franjo, vidiš li kako se ruši moja kuća? Hajde, obnovi je!” Od tog se prizora Franjo beskrajno duševno i tjelesno potresao. Franjo je u početku taj glas s križa shvatio doslovno: vjerovao je da mora obnoviti crkvicu sv. Damjana. Daje se na građevinske radove, popravlja crkvice sv. Damjana, Porcijunkule i dr., koje se nalaze u okolici Asiza. No, s vremena je shvatio da se Kristova zapovijed odnosila na živu kuću, na ljude, koji su živa Crkva.
Još jedan događaj doveo je konačno Franju pravome cilju. 24. veljače 1208. g. bio je nazočan slavljenju mise kad je čuo riječi Evanđelja (Mt 10): ”Idite… Propovijedajte… Bolesne liječite… Gubave čistite… Besplatno primiste, besplatno dajte! Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa. Ulazeći u kuću, zaželite joj mir…” Tada je uskliknuo: ”To je ono što hoću, to je ono što tražim, to želim cijelim srcem izvršavati” (1 Cel 22). Kasnije će reći: ”… sam mi je Svevišnji objavio da moram živjeti po načinu svetog Evanđelja” (OR 14). U tom času iščezla je svaka zbunjenost iz njega. Odsad je znao sasvim određeno što hoće i nije više bilo za njega nikakve nesigurnosti i kolebanja.
Riječi iz Evanđelja postale su mu tekstom odluke. Ispunjena beskrajnom radošću sva mu je duša čeznula samo za tim da vrši Gospodinove riječi i da ih u svom životu iznova oživotvori. Živeći tako radikalno, nije dugo potrajalo da su se oko njega počeli okupljaju mnogi ljudi koji su htjeli i sami, upravo poput njega, što vjernije i konkretnije živjeti Evanđelje. Tako je došlo do stvaranja i prvoga bratstva, o kojem Franjo zapisa: “Gospodin mi je dao braću.” Sam Franjo je htio da se njegovo bratstvo zovu “red manje braće”.
Budući da se bratstvo iz dana u dan sve više uvećavalo papa Inocent III. 1209. g. potvrđuje Franji i njegovoj braći Pravilo života, koje glasi: “Pravilo i život Manje braće jest ovo: obdržavati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći.”
Izvor: www.trsat-svetiste.com.hr
___
KRIŽNI PUT
Treća postaja
Isus pada prvi put
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Tek što si krenuo, Gospodine, već posrćeš i padaš pod križem. Križ je težak, pritišće, boli. Vuče k zemlji. Poslušnost Ocu diže te i hrabri, daje ti snagu da ideš naprijed. Hvala ti, Gospodine, za svako oduševljenje kojim prihvaćamo svoje križeve i poteškoće života. Hvala ti za dodire milosti u predanju života i opredjeljenje za tebe u časovima dubokih iskustava susreta s tobom. Hvala ti za svaki susret s križem u svjetlu tvoje milosti i jakosti.
Molim te, Gospodine, pomozi nam da ne malakšemo kad se dogodi prvi pad nakon najljepših odluka i divnih iskustava novog života poslije krštenja ili sakramenta ispovijedi.
Molim te, Gospodine, za snagu da ne posumnjamo u ispravnost puta kojim smo za tobom krenuli kad se dogodi neki posrtaj i pad; ne dopusti da zaboravimo ljepotu milosti preporođenja.
Molim te, Gospodine, za novo rođenje nakon svakog iskustva pada i slabosti.
Jer, ljudski je pasti! Ali vjerujem da nas tvoja milost pridiže i hrabri!
Molimo litanijski:
Od svakoga grijeha, oslobodi nas, Isuse!
Od napasti i zloće, oslobodi nas, Isuse!
Od zasjeda vražjih, oslobodi nas, Isuse!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Peta postaja
Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Ti bi, Isuse, došao do Kalvarije i da se nije pojavio Šimun Cirenac.
Ali, htio si da se pojavi i taj čovjek, htio si i pomoć čovjeka. To je tajna tvoje ljubavi i tajna one druge, vječne Očeve ljubavi. U djelu spasenja trebao je sudjelovati čovjek: počevši od onog najdivnijeg ljudskog stvora, od Marije, pa do svakog Cirenca na tvom životnom putu. Ovaj je bio prisiljen nositi križ s tobom, ali to mu je bilo spasonosno.
I mene trebaš. Znam da je to tako već od krštenja. Trebaš me da možeš i danas pružati svoje ruke i liječiti, njegovati, pridizati. Trebaš me kako bi i danas upravio riječ ohrabrenja onima koji više ne mogu, kojima je teško. Trebaš me da i danas dopreš onamo gdje je toliko potrebna vidljiva, opipljiva djelotvorna ljubav. Želiš da budem Cirenac, jer se kriješ u mnogima, u ljudima oko mene.
Ako se tome otimam, Gospodine, tada me prisili. Znam da će mi to biti spasonosno.
Ponovimo zazive:
Gospođine, pomozi nam da te više ljubimo!
Gospodine, pomozi nam da se više ljubimo!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Druga postaja
Isus nosi križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Rekao si, Isuse, da svoj život dragovoljno daješ i da ti ga nitko ne otima. Zato i križ dragovoljno primaš i nitko ti ga ne nameće.
I u drami svoje vlastite muke i smrti ti si slobodan i daješ svoj život. Ti se daruješ, tvoja muka i smrt žrtva je ljubavi, jer je to tvoj slobodan čin predanja u poslušnosti Ocu i u ljubavi za ljude.
Križ je oduvijek bio sramotno sredstvo muke i poniženja; bio je znak prokletstva. Ti si dragovoljno prigrlio križ. Time križ nije postao lakši, ali ga je lakše nositi. Tada on postaje znakom ljubavi. Od tog časa križ visi u našim crkvama, na raskrižjima putova, o našem vratu, u našim domovima.
Križamo se tako često i time posvećujemo vlastito tijelo. Križ je znak spasenja! Nauči nas, Isuse, prihvaćati križeve života. Daj da tim prihvaćanjem križeva života prestanemo biti ravnodušni ili buntovni patnici dostojni žaljenja, nego križonoše koji znaju da uvijek i na svakom mjestu mogu ljubiti slobodno i velikodušno.
Nauči nas prihvaćati križ i time svaku bol učiniti plodonosnom za druge. Gospodine, bilo je mnogo patnji, ima mnogo križeva. Daj nam milost da ih nosimo u hodu za tobom, kako to neizrecivo blago ne bi otišlo uzalud. Daj da odsada svaki križ nosimo samo uz tebe i s tobom!
Molimo litanijski:
Po muci svojoj, oslobodi nas, Isuse!
Po križu svojem, oslobodi nas, Isuse!
Po smrti svojoj, oslobodi nas, Isuse!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Fra Zvjezdan Linić
Uvod
Uvodna misao
Mnogo je križnih putova u povijesti pojedinaca, obitelji i naroda. Ali samo je jedan križni put dokraja i savršeno ostvaren.
Ostvaren je u Isusu Kristu koji nas ljubljaše dokraja, do smrti na križu.Taj se put nastavlja u svim ljudima svih naraštaja. Nastavlja se u svim patnicima. Molimo križni put kako bismo se na putovima svoga života sjedinili s Isusom koji Put, Istina i Život.
Pomolimo se:
Svi smo kršteni u tvoju smrt, Gospodine Isuse. Ali zaboravljamo što to znači. Ili ne želimo znati da smo time prihvatili križ svoga svakodnevnog života. Ti znaš, Gospodine, kako smo riječju spremni prihvatiti svaki križ, a kako smo djelom i životom nesposobni prihvatiti upravo ovaj konkretan križ koji nam danas, u osobnom svakodnevnom životu povjeravaš da ga nosimo. Daj da nosimo svoj križ za tobom, a ne da se hvalimo spremnošću da idemo za tobom. I Petar je bio spreman na sve, samo ne na ono što ga je čekalo! Neka i ovaj križni put, ova molitva koju želimo s vjerom obaviti, bude za nas škola života, škola križa.
Daj nam snage da na tom putu ne iznemognemo.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Križni put - osnovne informacije
Križni put (lat. via crucis, via dolorosa), u Katoličkoj crkvi, pobožnost na spomen Isusove muke; obavlja se tako što se uz molitve i meditaciju obilaze pojedine postaje koje ustaljenim redoslijedom prikazuju pojedine prizore Isusove muke. Križni put ima korijene u pobožnostima IV. i V. st., kada su se u Jeruzalemu častila posebna mjesta Isusove muke; u današnjem obliku razvio se u XII. st., tj. u doba križarskih ratova, a u Europi su ga osobito promicali franjevci; konačni oblik ustalio je u XVIII. st. sv. Leonardo iz Porto Maurizija. Prvotno je to bio niz drvenih križeva, postavljenih u razmacima na unutrašnjim zidovima crkve (7, poslije 14 postaja). Od kasnoga srednjeg vijeka pojedine se postaje izvode u obliku slike, reljefa, kamenih skulptura ili kapelica na prostoru oko crkve ili uz prilazne putove.
Izvor: enciklopedija.hr
Svetište Majke Božje Trsatske svake godine okuplja veliki broj hodočasnika, pobožnika i molitelja. Svi oni u svom hodočasničkom programu naglasak stavljaju na svečanu euharistiju u Svetištu. Kao pripremu za hodočasničko slavlje gotovo uvijek pristupaju sakramentu ispovijedi i mole križni put na Fortici. Stari Križni put je već dotrajao. Pristupili smo poslu oko uređenja novog Križnog puta još u srpnju 2012. godine. Autor Križnog puta je akademski kipar Anto Jurkić, a dipl. ing. arh. Mimo Bašić rasporedio je postaje na novom raskošnom prostoru Fortice. Staza je duga 650 metara. Popločena je tlakovcima tako da je pristup uvijek dostupan za šetnju i molitvu na Fortici. Nema ni blata ni prašine.
Na brončanoj ploči posvete naveden je i drugi razlog postavljanja Križnog puta osim pobožnosti:
„Križni put podižu braća
Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda
na spomen 800. godišnjice dolaska franjevaca u Hrvatsku,
500. godišnjice nastanka franjevačke pokrajine
Bosne-Hrvatske u zapadnoj Hrvatskoj,
300. godišnjice krunidbe slike Gospe Trsatske.“
Izvor: trsat-svetiste.com.hr
___
KRIŽNI PUT
Četvrta postaja
Isus sreće svoju majku
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Isuse, jedino je tvoja Majka dorasla ovom času i svemu što se događa. Ona se pojavljuje na tvom križnom putu kao službenica i supatnica. Istom vjerom i ljubavlju kojom se predaje Božjim planovima u času navještenja ona je i sada ovdje, na tvom putu muke i križa.
Jedino je ona tu, na pravom mjestu, šutljiva i tiha, ali prisutna i puna ljubavi. Mač boli dodiruje i njezino srce, ali ono ostaje čisto za ljubav. Isuse, darovao si nam svoju Majku.
Ona je i naša Majka, Majka Crkve, Majka svih putnika, svih križonoša, svih patnika.
Ti si, Isuse, morao nastaviti nositi svoj križ i nakon susreta sa svojom Majkom. Ali, znao si: ona je tu!
Daj, Gospodine, da nikad ne zaboravimo da je Marija kao majka na svakom mjestu s nama, a osobito ondje gdje se nosi križ.
Molimo skupa: Zdravo, Kraljice!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Prva postaja
Isus je osuđen na smrt
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Isuse, svjetina oko tebe viče: "Raspni ga, raspni!" Pilat popušta zbog straha i ljudskog obzira. Presuđuje: "Ići ćeš na križ!"
Nepravedno si osuđen. Ti, jedini pravednik ovoga svijeta, nevini Jaganjac! Slušaš i šutiš. Gospodine, oprosti mi kad se sve u meni buni na neki krivi sud; kad mi se čini da me drugi nepravedno i krivo sude. Ti si jedini mogao punim pravom prosvjedovati na tu najveću nepravdu svijeta, a ipak si šutio. Želiš biti poslušan Ocu i ići dokraja.
Oprosti, Isuse, kad se u meni rađa osuda. Bližnjega krivo gledam. Često netko trpi zbog tvrdoće moga srca ili zbog mojih krivo izgovorenih riječi koje ranjavaju. Rekao si: "Što ste učinili, rekli, namjestili... jednome od ove moje najmanje braće, meni ste učinili!" Daj nam milost da nitko pokraj nas i poradi nas ne bude nevino osuđen i smaknut. Svjetina viče, Pilat popušta, a mene pitaš: "A ti, što ti kažeš?"
Ponovimo skupa tri puta: Jaganjče Božji...
Ili možemo litanijski moliti:
Isuse, poniženi, smiluj nam se!
Isuse, krivo optuženi, smiluj nam se!
Isuse, nevino osuđeni, smiluj nam se!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Pjesma stvorova.
Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri,
tvoja je hvala i slava i čast
i blagoslov svaki.
Tebi to jedinom pripada,
dok čovjek nijedan dostojan nije
ni da ti sveto spominje ime.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom, gospodinom Suncem:
od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,
slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Mjesecu i sestrama Zvijezdama.
Njih si sjajne i drage i lijepe
po nebu prosuo svojem.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,
i po svakom vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi,
ona je korisna, ponizna, draga i čista.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Ognju, koji nam tamnu rasvjetljuje noć.
On je lijep i ugodan, silan i jak.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po onima koji opraštaju iz ljubavi tvoje
i podnose rado bijede života;
blaženi koji sve podnose s mirom,
jer ćeš ih vječnom okruniti krunom.
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri nam tjelesnoj smrti,
kojoj nijedan smrtnik umaći neće.
Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;
a blaženi koje ti nađeš po volji presvetoj svojoj,
jer druga im smrt nauditi neće.
Hvalite i blagoslivljajte
Gospodina moga,
zahvaljujte njemu, služite njemu svi
u poniznosti velikoj.
Sv. Franjo Asiški
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Povijest Rijeke
Najstariji tragovi čovječje prisutnosti na današnjem području Rijeke potječu još iz doba paleolitika i neolitika, a ostaci pretpovijesnih gradina (Solin iznad Martinšćice, Trsatski brijeg i Veli vrh – Gradišće iznad Rječine) iz brončanog i željeznog doba. Takvo je naselje dominiralo Riječkim zaljevom te osiguravalo luku i u doba života Ilira (Liburna).
Rimljani pomiču centar života bliže moru, na desnu stranu utoka Rječine u Jadran, na mjestu današnjeg Starog grada. O urbanoj razini rimske Tarsatike svjedoče brojni arheološki nalazi (temelji rimskih bedema, zidova zgrada, ostaci termi, rimskih vrata). Takvim smještajem na blago položenoj padini, s uskim obalnim pojasom, izdašnim izvorima pitke vode, zaklonjenim zaljevom s prirodnim obilježjem luke, ovaj je grad imao sve predispozicije da se razvije u važnu luku i trgovački grad.
Razvoj Rijeke potakao je novodoseljeno slavensko stanovništvo – Hrvate – da zauzmu Tarsaticu i otpočnu formirati novo naselje.
Prva izvorna vijest o srednjevjekovnom naselju potječe iz prve polovine XIII. st., no tada se u povijesnim izvorima pojavljuju dva naselja: TRSAT, na brijegu na lijevoj strani Rječine, na mjestu liburnskog naselja TARSATE i RIJEKA, na obali, na mjestu rimske TARSATIKE. Ta je Rijeka utvrđeni gradić, zbijen unutar zidina s nekoliko obrambenih kula podijeljen na dva dijela: u gornjem je srednjovjekovni kaštel i crkva Sv. Vida (otuda naziv Flumen Sancti Viti) i donje pučko, trgovačko i obrtničko naselje među čijim je žiteljima uobičajen naziv Rika ili Rijeka.
Na početku i potkraj XIV. st. Rijeka je u posjedu Devinske gospode, knezova Krčkih (potonji Frankopani), nakon toga u posjedu obitelji Walsee, a od 1466. Habsburgovaca. Tada je Rijeka imala oko 3000 stanovnika. Znatan ekonomski procvat počeo je u XVI. st. uz trgovinu željezom, uljem, drvom, vunom, stokom i kožom. U XVI. st. u gradu djeluje i tiskara s hrvatskim pismom – glagoljicom. Tada na lijevoj obali Rječine ispod naselja Trsat još nema naselja (Sušak), ono se oformljuje tek u XVIII. stoljeću.
Zlatno doba riječke trgovine naglo slabi u drugoj polovici XV. st. Česte turske provale prekidaju prometne putove, kao i ratovi pretendenata na mađarsko prijestolje te dugotrajni sukobi Uskoka s Mlečanima. Smirivanje ratnih prilika započinje u drugoj polovici XVII. st.
Dolazak isusovaca u Rijeku, te osnivanje njihove gimnazije znatno unapređuje prosvjetno-kulturni život uz jačanje romanstva na uštrb hrvatskog jezika i glagoljice. Značajnu prednost riječka privreda počinje stjecati u XVIII. st. Tada je car Karlo VI. proglasio Rijeku slobodnom lukom, ali uskoro ojačala Mađarska kao dio Habsburške Monarhije počinje na Rijeku gledati kao svoj izlaz u svijet. Na prijelazu iz XVIII. i XIX. st. Rijeka je pod francuskom upravom, a nakon toga opet pod Austrijom.
U građanskoj revolucionarnoj 1848. grad je uključen u Bansku Hrvatsku te ban Josip Jelačić postaje guvernerom Rijeke. Borba za Rijeku između Hrvatske i Mađarske sve se više zaoštrava, a Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. tzv. “riječkom krpicom” utvrđen je provizorij prema kojemu Rijeka dolazi pod neposrednu upravu Mađarske. Ona ju ubrzano razvija u svoj najveći pomorsko-lučki emporij.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine, Rijeka i Sušak su dio Države SHS sa sjedištem u Zagrebu, ali je ubrzo okupirana od Kraljevine Italije. S obzirom da Italija ranije nije tražila Rijeku, već ju je prepuštala Hrvatskoj, nastupa prijelazno razdoblje: D’Anunnzijeva okupacija 1919. te samostalna država Rijeka 1920., da bi 1924. ipak pripala Italiji. Rijeka ubrzano gospodarski propada i postaje periferni gradić. Sušak je uključen u sastav Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu i ubrzano raste s osloncem na široko zaleđe.
Rijeka je, uz susjednu Istru, prva u svijetu pružila otpor fašizmu te je u Drugom svjetskom ratu dio antifašističke fronte. Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine Rijeku i Sušak okupiraju Nijemci i drže do 3.svibnja 1945. kad su oslobođeni. Zaključcima mirovne konferencije u Parizu 1947. godine, Rijeka je ponovo vraćena matici zemlji Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije. Godine 1948. gradovi Rijeka i Sušak su udruženi u grad Rijeku, koji se ubrzano razvija u raznim oblastima.
Nakon obnove Rijeka je preuzela funkciju glavne luke socijalističke Jugoslavije. U industrijskoj strukturi obnavljaju se tradicionalne riječke industrije: brodogradnja, tvornica papira, rafinerija nafte, proizvodnja brodskih uređaja i motora, koksara, industrija odjeće, hidroelektrane i termoelektrane. Tu je razvoj brodarskih poduzeća, a sutok pet magistralnih cestovnih prometnih pravaca prema Zagrebu, Ljubljani, Trstu, Puli i Zadru te željezničke pruge osiguravaju Rijeci razvoj tercijarnog sektora.
Ekspanzivan društveno-ekonomski razvoj povećao je i broj stanovnika. Danas, Rijeka s okolicom ima oko 200.000 stanovnika. Paralelno s industrijskim razvojem, Rijeka je postala središte Zapadne Hrvatske (Istra, Hrvatsko primorje i Gorski kotar). Od početka šezdesetih godina izgrađuju se nove gradske četvrti, jačaju prigradska naselja.
Ukratko, krajem XX. st. Rijeka je razvijeno urbano i industrijsko središte kao i središte raznih razvojnih inicijativa koje igraju važnu ulogu u ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Postaje sjedište novoosnovane Riječko-senjske nadbiskupije i metropolije te sveučilišta.
Hrvatske težnje za brzim približavanjem demokratskom i liberalnom obzoru zapadnog svijeta dovele su i do temeljitih promjena državnog i društvenog sustava. 1991. Hrvatska je samostalna i suverena država, a jugoslavenska i srpska agresija bila je u Gradu posredno i svakodnevno prisutna, iako u Rijeci nije bilo oružanih okršaja kao dijela Domovinskog rata. Posljedica rata je stagnacija gospodarstva, preusmjeravanje na ratnu proizvodnju, pomoć u opskrbi bojišta širom Hrvatske.
Mnoštvo je riječkih dragovoljaca na hrvatskim bojišnicama. Rijeka smješta i brine o mnoštvu prognanih iz ostalih dijelova Hrvatske. Demokratske promjene i okretanje tržišnom gospodarstvu dovode do znatnih promjena – buja političko-stranački život, započinju ulaganja privatnog kapitala u razvoj gospodarstva, u tijeku je pretvorba društvene imovine, što je rezultiralo i velikim brojem nezaposlenih, a Rijeka postaje središte Primorsko-goranske županije.
Rat je potaknuo duhovni otpor nasilju, stvoreno je mnoštvo vrijednih znanstvenih i kulturnih dobara, postignuto mnoštvo sportskih uspjeha. Poginule, naravno, nitko ne može nadoknaditi, ali život se obnavlja i teče dalje kao i proteklih stoljeća…
Izvor: visitrijeka.hr
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
O Obitelji
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
Bog nam se objavio kao obitelj, zajedništvo B savršenog reda i ljubavi, zajedništvo Oca, Sina i Duha Svetoga. Bog je savršeni sklad i sreća.
Čovjek je stvoren na sliku i priliku Božju. To znači da mu je Bog povjerio zajedništvo i sklad sa stvorenjem i na neki ga način učinio sustvoriteljem i upraviteljem svojih darova. Nadalje, čovjek je stvoren kao muško i žensko, stvoren je kao biće koje ne može samo, ono je dio zajedništva. Nitko ne dolazi sam na ovaj svijet. Božji je naum ljubavi da svatko ima oca i majku, da je ovisan o drugome, upućen na drugoga, da je sudionik zajedništva ljubavi i života. Svatko duguje svoj život i rast drugome, svakomu je potreban drugi za sazrijevanje do punine zrelosti. Najprije su tu roditelji, a onda prijatelji i šira zajednica koju čovjek prepoznaje kao obitelj ljudskoga roda.
Bog je stvorio čovjeka na sliku i priliku svoje sreće. On želi da svi ljudi budu sretni. Htio je da svatko ima oca i majku, da nitko ne bude bez tjelesnog i duhovnog, moralnog oslonca u životu. Tako je Bog htio. Međutim, nije svatko sposoban i zreo pružiti i biti takav oslonac. Zato ima toliko trpljenja. I zato nam treba Božja pomoć. Nije svaki muškarac odgojen i dovoljno zreo da bude otac, nije svaka žena sposobna i dovoljno velikodušna da bude majka; nije svatko drag kao dijete. Nažalost, često su ljudi jedni drugima teret, ili se još češće tako osjećaju, i bolno to jedni drugima daju do znanja. Događa se čak da se ljudi međusobno proklinju i mrze, ogovaraju i progone. Mnogo puta je ubitačno živjeti unutar biološke obitelji u kojoj nema ljubavi i radosti. Naravno nitko ne može biti sudac nad brodolomom nekoga ljudskog zajedništva jer je teško ući u nečiju dramu i nemoguće sve proniknuti. To samo Bog zna. Na nama je da se međusobno podržavamo i hrabrimo.
Duboki i temeljni zakon evanđelja jest da bračno zajedništvo neraskidivo počiva na pouzdanju da je s Božjom pomoći moguće prebroditi sve poteškoće, da je moguće oproštenjem ostvariti novo ozračje mira i pomirenja, da je moguće sačuvati zajedništvo i ondje gdje ljudi misle da je sve propalo. To je nada Crkve, nada što je ona crpi iz vjere u Isusa. Bog može vratiti svim obiteljima mir! On može vratiti svim obiteljskim zajednicama otvorenost za ljubav i darivanje, može svim ljudima podariti milost obnovljene ljubavi. Bog može vratiti vjeru u pobjedu ljubavi ondje gdje je ta ljubav došla u pitanje. Želimo moliti Gospodina da vrati snagu onima koji su na rubu svojih ljudskih sila i u opasnosti da popuste pred silama zla, razdora i mržnje. Tako mnogo Božje snage treba da se ženama i muževima vrati prva ljubav, djeci povjerenje i mir. Bilo bi divno kad se više nitko nikoga ne bi bojao, kada bi se svatko svakome radovao!
Kad smo jedno s Isusom, onda smo i jedno međusobno. Isus želi pohoditi svako srce, svaku obitelj.
Molitva:
Bože moj, ti si u sebi, u tajni Presvetoga Trojstva, obitelj, zajedništvo savršenoga reda i ljubavi, zajedništvo Oca, Sina i Duha Svetoga.
Na svoju sliku: stvorio si čovjeka. Stvorio si ga kao muško i žensko, kao biće koje ne može samo, koje je dio jednoga zajedništva. Stvorio si, Bože, čovjeka na sliku svoga Sina koji je i sam svoj ljudski život proživio unutar jedne obitelji i jedne zajednice. U Svetoj Obitelji daješ nam divan uzor obiteljskih kreposti, uzajamne nježnosti, podrške i ljubavi.
Otkrivamo da nije svako zajedništvo savršen sklad niti je svaka obitelj ozračje čiste ljubavi. Nisu u svakoj obitelji srca tako čista i otvorena za ljubav, kao u tvojoj obitelji, Isuse, gdje su za tebe kucala srca Marije i Josipa i gdje si im ti uzvraćao ljubavlju djeteta. Nije svaka obitelj sveta kao što je to bila tvoja u kojoj su se Marija i Josip nesebično i čisto ljubili u nesebičnom poštovanju i nježnosti. A ipak, svaka je obitelj pozvana na svetost, svaki je čovjek pozvan na svetost, na darivanje i ljubav. Gdje postoji darivanje u ljubavi, tu je sreća i mir. Gdje toga nema nastaje pakao. Nesnošljivo je živjeti u ozračju sebičnosti i traženju svoga prava i svoje volje.
Isuse, vrati svim obiteljskim zajedništvima otvorenost za ljubav i međusobno darivanje. Daj svim ljudima milost ljubavi. Vrati, Isuse, ženama i muževima prvu ljubav međusobnog prepoznavanja, obogaćivanja i I radosti… Isuse, vrati djeci povjerenje u svoje roditelje. Daj roditeljima da poštuju svoju djecu kao osobe i shvate da djeca ne pripadaju njima, nego prvenstveno tebi koji im jedini možeš dat milost rasta u mudrosti. Isuse, neka sva djeca svijeta zajedno s tobom rastu i odrastu, u krugu svoje obitelji, za veliku obitelj svijeta!
Ti si, Isuse, živio u Svetoj Obitelji. Ali, ti nastavljaš živjeti u svakoj našoj obitelji, jer si u svakom srcu koje ti otvara vrata. Ti želiš u svakome od nas otkriti i oca i majku, brata i sestru i omogućiti tako svakome iskustvo Svete Obitelji, jer svetost izvire iz tvoga srca. Dođi, Isuse, ponovno u svako Srce, u svaku obitelj!
___
KRIŽNI PUT
Sedma postaja
Isus pada drugi put pod križem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Ti znaš, Isuse, kako smo obeshrabreni nakon ponovnog pada, ponovljenih slabosti. Ti znaš kako nas boli i kako smo poniženi kad i drugi mogu vidjeti da smo slabi, da ne znamo održati svečana obećanja, čvrste odluke, konačna opredjeljenja. Sve je to bolno. Svaki nas pad košta. Sve se teže dižemo. Ne vjerujemo ni samima sebi. Čini nam se da nam ni drugi više ne vjeruju. Isuse, ti koji uvijek daješ svakome novu životnu priliku, ti koji Petru vjeruješ i nakon trostrukog zatajenja, ti koji vjeruješ. Zakeju, Magdaleni, ženi zatečenoj u preljubu, ti koji vjeruješ svakom čovjeku i znaš da je milost jača od grijeha, molim te: daj nam snage da se pridignemo nakon ponovljenih padova; daj da opet vjerujemo da se, ako smo i stariji, možemo preporoditi i da smijemo opet odlučiti i započeti; daj da osjetimo da nam ti vjeruješ.
Jednako te tako molimo, Isuse, daj da ljudima oko sebe pružamo nove životne prilike. Neka nas nikad ne obeshrabri njihova nevjera, neka nas ne razuvjeri njihova slabost: ti si veći od našega srca.
Ponavljajmo vapaje: Isuse, čuj nas! Isuse, usliši nas! Isuse, otkupi nas! Isuse, oslobodi nas! Isuse, pridigni nas! Isuse, spasi nas!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Milosna slika
Dana 10. prosinca 1294. godine (točno tri godine i sedam mjeseci nakon čudesnoga prijenosa) kućica je nestala s Trsata i našla se je na drugoj strani Jadrana u šumici nedaleko od Recanatija na posjedu izvjesne gospođe koja se je zvala Lauretta.
Papa Urban V., 1367. godine darovao je sliku za utjehu hrvatskim vjernicima koji su u Loretu plakali za Svetom Nazaretskom kućicom. Slika se otada nalazi na oltaru našeg Svetišta i sve do danas štuje kao Majka Milosti ili Majka Božja Trsatska.
Majku Božju Trsatsku nazivamo još i Majka Milosti, Kraljica Jadrana, Zvijezda plavoga mora, Zaštitnica pomoraca i Čuvarica grada Rijeke; svetkovina je 10. svibnja.
___
KRIŽNI PUT
Šesta postaja
Veronika pruža Isusu rubac
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Isuse, uzeo si ovo naše ljudsko tijelo i imao si lice, pošteno i čisto. Svojim si se licem, tj. čitavim svojim bićem, okretao svima koji su te zvali, koji su te željeli čuti i vidjeti. Isuse, imao si divno lice! U ovom času to je lice iznakaženo, krvavo, popljuvano. Na njemu nema cara, privlačnosti, ljepote. Ali, to je tvoje lice! Veronika se usuđuje, među tolikim svijetom koji pogrđuje tvoje lice, otkriti ljepotu tog istog lica. Ostavljaš joj ga utisnutoga u taj čudesni rubac njezine ljubavi i srca. Molim te, Isuse, daj da ispravnim životom sačuvam u sebi i na svom licu odsjaj tvoga lica, jer stvoren sam na tvoju sliku.
Ne dopusti, Isuse, da sebičnošću ili krivim postupkom nagrdim lice svoga bližnjega, škodim njegovu dobru glasu; i daj mi hrabrosti da uzmognem s ljubavlju brisati ljage na licu bližnjega svoga! Daj mi, Isuse, da ne moram ustuknuti pred sjajem tvoga lica kad se konačno pojaviš u slavi!
Ponavljajmo riječi:
Ne odbaci me od lica svojega! Lice tvoje, Gospodine, ja tražim! Odvrati lice od grijeha mojih!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Deveta postaja
Isus pada treći put pod križem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Gospodine, ovo je tvoj treći pad na križnom putu. On je najbolniji, najteži. Nalaziš se nadohvat cilja, Kalvarije. Moraš naprijed, dokraja. Zato se dižeš i nastavljaš svoj hod.
Molim te, Isuse, za sebe i za sve kojima je križ težak, pretežak. Molim te za one koji padaju pod teretom križa, slabosti, očaja i beznađa. Molim te za one koji misle da više nema smisla, da nije vrijedno ponovno ustati, da je sve propalo. Molim te za one koji nemaju snage da se dalje bore te leže pod teretom vlastitih slabosti i zarobljenosti.
Molim te za sve koji očajavaju zbog teških okolnosti života, koji više ne vide izlaza. Molim te za one koji misle da je bolje prekinuti nit takvoga života i nalaze se u napasti samoubojstva.
Molimo litanijski:
Od svakoga zla, oslobodi nas, Isuse!
Od očaja i beznađa, oslobodi nas, Isuse!
Od osjećaja potpune bespomoćnosti, oslobodi nas, Isuse!
Od želje da nas nema i da nestanemo, oslobodi nas, Isuse!
Od duha samoubojstva, oslobodi nas, Isuse!
Od nepovjerenja u snagu tvoje ljubavi, oslobodi nas, Isuse!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Papa Ivan Pavao II.
Mulieris dignitatem, apostolsko pismo o dostojanstvu i pozivu žene prigodom marijanske godine, 1988.
Drugi vatikanski koncil je upozorio da se otajstvo Crkve, njezina stvarnost, njezina bitna životna sila, ne može razumjeti bez odnosa na Majku Božju. Mi ovdje posredno nalazimo vezu s biblijskim prauzorom »žene« kako je to već na »početku« opisano (usp. Post 3, 15) a zatim jasno naznačeno u cijelom toku stvaranja, o grijehu sve do spasenja. Na taj se način potvrđuje duboka povezanost između onoga što je ljudsko i onoga što je predočeno Božjim planom spasenja u ljudskoj povijesti. Biblija nas uvjerava da bez uvrštenja onog »ženskog« elementa ne postoji zadovoljavajuće tumačenje čovjeka i njegove ljudske naravi. Slično vrijedi i za Božji plan spasenja: Ako hoćemo potpuno razumjeti cjelovitu ljudsku povijest ne smijemo iz svog vidokruga ispustiti tajnu »žene« — djevice, majke, zaručnice.
U povijesti Crkve postoje od najranijih vremena — uz muževe — brojne žene u kojima je odgovor Zaručnice na otkupiteljsku ljubav Zaručnika ostvaren do savršenstva. Kao prve tu vidimo žene koje je Krist osobno susretao i koje su ga slijedile i nakon njegovog rastanka zajedno s apostolima u dvorani Posljednje večere »ustrajale u jednodušnoj molitvi« do Duhova. Na taj dan je Duh Sveti progovorio po »sinovima i kćerima« Božjeg naroda i ispunio ono što je prorok Joel prorekao (usp. Dj 2, 17). Te i kasnije još druge žene svojim karizmama i mnogostrukim služenjem imale su aktivan i značajan udio u životu Pracrkve u osnivanju prvih i slijedećih kršćanskih zajednica.
Kako svjedoči crkvena povijest sve se to ponavlja kroz stoljeća iz generacije u generaciju. Doista Crkva, zauzimajući se za dostojanstvo žene i njezinog poziva, časti i zahvaljuje onim ženama koje su — u vjernosti Evanđelju — u svim vremenima sudjelovale na apostolskom poslanju cijelog Božjeg naroda. Tu su svete mučenice, djevice, majke, koje su odvažno svjedočile vjeru i da bi svoju djecu odgojile u duhu Evanđelja prenosile su vjeru i predaju Crkve.
U svim razdobljima i u svakoj zemlji nalazimo »vrsne« žene (usp. Izr 31, 10), koje su sudjelovale u poslanju Crkve unatoč progona, teškoća, diskriminacije.
Samo osobe mogu ljubiti i samo osobe mogu biti ljubljene. To je najprije ontološka tvrdnja iz koje se izvodi etička tvrdnja. Ljubav je ontološka i etička potreba osobe. Osoba mora biti ljubljena, jer samo je ljubav podudarna s osobom. Tako se objašnjava zapovijed ljubavi koja je već poznata u Starom zavjetu (usp. Pnz 6, 5; Lev 19, 18) a Krist ju je stavio u središte evanđeoske etike (usp. Mt 22, 36-40; Mk 12, 28-34). Tako se objašnjava i prvenstvo ljubavi koje je Pavao u Prvoj poslanici Korinćanima izrekao: »Najveća je među njima ljubav« (usp. 13, 13).
Bez primjene takvog poretka i tog prvenstva nemoguć je potpuni i zadovoljavajući odgovor na pitanje o dostojanstvu i pozivu žene. Kad kažemo da žena prima ljubav da bi ljubila, ne mislimo samo, ili prije svega, na zaručnički odnos vlastit braku. Mislimo općenito na stvarnost ženskog bića u kontekstu međuosobnih od nosa najrazličitijih oblika zajedničkog života i djelovanja osoba, muževa i žena. U toj širokoj i raznolikoj međuovisnosti žena kao ljudska osoba predstavlja zasebnu vrednotu a istodobno i kao konkretna osoba zbog svog ženskog bića. To vrijedi za sve žene i za svaku pojedinu od njih, neovisno od kulturnih okvira u kojima se ona nalazi i neovisno od njezinih duhovnih, fizičkih i tjelesnih obilježja, kao što su, npr. dob, obrazovanje, zdravlje, zaposlenost, da li je udata ili neudata.
Moralna snaga žene i njezina duhovna sila povezana je sa sviješću da je njoj Bog na posebni način povjerio ljude. Naravno Bog povjerava svakog čovjeka svima i svakom pojedinom. Ipak to povjerenje na posebni način pripada ženi — baš zbog njezinog ženskog spola — i to na posebni način odlučuje o njezinom pozivu. Iz te svijesti i tog povjerenja izvire moralna snaga žene koja se dokazala u brojnim ženskim likovima Starog zavjeta, Kristovog doba, razdobljima koja su slijedila sve do naših dana. U svijesti o povjerenoj joj zadaći žena postaje jaka, jaka jer joj je Bog »povjerio čovjeka«, jaka uvijek i svuda, pa i u uvjetima društvene diskriminacije, u kojima možda mora živjeti. Ta svijest i taj temeljni poziv upućuju ženu na dostojanstvo koje je primila od samog Boga, i to čini ženu »jakom« i učvršćuje njezin poziv. Tako »žena vrsna« (usp. Izr 31, 10) postaje nezamjenjiva potpora i izvor duhovne snage drugima koji znaju primijetiti veliko bogatstvo njezine duše. Tim »vrsnim ženama« veliku zahvalnost duguju njihove obitelji a često i čitavi narodi. Uspjesi znanosti i tehnike u naše doba omogućuju dosad neslućeno materijalno blagostanje, koje jedne povlašćuje a druge potiskuje na rub društva. Taj jednostrani napredak može postepeno dovesti ljude do gubitka osjetljivosti za čovjeka, za vlastitu čovječnost. U tom smislu posebno naše vrijeme očekuje da se pojavi onaj »genij« žene koji će jamčiti osjetljivost za čovjeka, zbog toga što je čovjek, u bilo kojim okolnostima, i tako posvjedočiti: »ljubav je najveća« (usp. 1 Kor 13, 13).
Crkva izriče zahvalnost za sve žene i za svaku pojedinu: za majke, sestre, supruge; za žene koje su se u djevičanstvu posvetile Bogu; za žene koje su se posvetile bezbrojnim ljudima koji čeznu za nesebičnom ljubavlju drugog čovjeka; za žene, koje u svojim obiteljima čuvaju temeljne znakove ljudskog zajedništva, bdiju nad ljudskim bićima; za žene, koje su zaposlene i nose tešku društvenu odgovornost; za »vrsne« i za »slabe« žene — za sve: za onakve kakve dolaze iz Božjeg srca u svoj ljepoti i punini bogatstva svog ženskog bića; koje su zagrljene vječnom Božjom ljubavlju; koje su zajedno s muževima hodočasnice na ovoj zemlji koja je zemaljska »domovina« ljudima i koja se ponekad pretvara u »dolinu suza«; koje zajedno s muževima preuzimaju zajedničku odgovornost za dar čovjeka kojeg pogađaju svakidašnje nevolje, ali i za ono njegovo vječno određenje koje ljudska obitelj ima u samom Bogu, u krilu neizrecivog Trojstva.
Crkva izriče zahvalnost za sva očitovanja ženskog »genija« koja su se manifestirala u tokovima povijesti kod svih naroda i narodnosti; zahvaljuje za sve milosne darove kojima je Duh Sveti obdario žene u povijesti Božjeg naroda, za sve pobjede, koje dugujemo vjeri, nadi i ljubavi žena: Ona zahvaljuje za sve plodove ženske svetosti.
Istodobno Crkva moli da bi ta neprocjenjiva »očitovanja Duha« (usp. 1 Kor 12, 4...), kojima su obdarene »kćeri« vječnog Jeruzalema u velikoj darežljivosti, bila brižno priznata i cijenjena i da bi tako bila obogaćena Crkva i čovječanstvo našeg vremena. Dok razmatra biblijsko otajstvo »žene«, Crkva moli da bi žene u tom otajstvu našle sebe i svoj »uzvišeni poziv«.
___
KRIŽNI PUT
Osma postaja
Isus tješi jeruzalemske žene
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Isuse, u vlastitoj boli, tjelesnoj i duševnoj, ne misliš na sebe. Sav svoj život služio si drugima, i sada svoju pažnju daruješ dragima, misliš na tuđe suze i boli. Ne želiš biti zarobljen sobom i svojim problemima, nego hoćeš živjeti dokraja za druge. Tako i u odnosu na žene koje ne mogu suzdržati suze videći teški prizor tvoje muke. One plaču nad tobom, a ti misliš na njih i na njihovu djecu. One ne mogu bez suza izdržati prizor koji potresa dušu, a ti želiš da i u tom času njihovo srce i njihov život usmjeriš prema spasenju. "Ne oplakujte mene! Oplakujte sebe, djecu svoju, ljude s kojima živite, bližnje kojima ne darujete ljubav.
Pogledajte sebe, svoj život, svoje djelovanje, svoje srce, svoju dušu. Oplakujte ono što je u vama izvor svakoga zla i grijeha, izvor nepravde i mržnje, izvor patnje i boli vaših bližnjih. Oplakujte grijehe svoje."
Gospodine Isuse, daj da i u meni pogled na tvoj križ izmami odluke obraćenja i suze pokore. Isuse, utješi i danas mnoge žene, sestre, kćeri koje su u domovinskom ratu izgubile svoje najbliže; utješi žene koje su ranjavane grubostima i sebičnostima svojih najbližih. Isuse, ohrabri žene da čuvaju svoje žensko dostojanstvo koje ih čini sposobnim za istinsku ljubav. Ohrabri ih da se nesebično predaju službi života i da se ne boje donositi novi život na svijet.
Sjetimo se Isusovih riječi i ponovimo ih:
Blago ožalošćenima, oni će se utješiti!
Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago milosrdnima, oni će se sinovima Božjim zvati!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Jedanaesta postaja
Isusa pribijaju na križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Gospodine, Isuse, tvoje tijelo pribijaju na križ. Potresan prizor. Više nećeš moći micati svojim rukama niti dodirivati one koji žele osjetiti tvoju blizinu, a ipak sada najviše činiš za sve nas i blagoslivlješ nas svojim raširenim i prikovanim rukama. Više nećeš moći napraviti svojim tijelom i svojim nogama ni jedan korak, jer noge su ti pribijene na križ, a ipak odsada ćeš biti najbliže svim potrebnima na čitavom svijetu. Tvoje razapinjanje blagoslov je svijetu. Hvala ti, Isuse, za ovaj čas i molim te:
za sve one koji pate na bolesničkim posteljama i koje ljudi smatraju teretom drugima;
za sve koji u svojoj nemoći i prikovanosti uz postelju misle da više nikome nisu od koristi;
za sve koji u sebičnim ekonomskim računicama ne vide vrijednost i blagoslov patnje, trpljenja, blagoslov nemoćnih i bolesnih!
Obrati nas, Isuse! Daj da tvojim očima prosuđujemo sebe i ljude oko sebe. Daj da te blagoslivljamo u svojim starcima i nemoćnima.
Molimo da nas Isus sakrije među svoje rane i zato glasno molimo:
Dušo Kristova, posveti me...
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Dvanaesta postaja
Isus umire na križu
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Iz tvojih dubina izvirale su s križa riječi koje i danas potresaju svijet. Neka te riječi i mene potresu da ih osjetim u brojnim prilikama svoga života. U tvom vapaju: "Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?" prepoznajem da si prisutan u svakom čovjeku u iskustvima duboke osamljenosti i tjeskobe. Svojom ostavljenošću na križu učinio si da više nikada nitko ne bude napušten. Htio bih te razumjeti, Isuse, i nasljedovati u svome životu dok doživljavam poteškoće s drugima i ponavljati tvoj vapaj kao poziv na praštanje i mir: "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" Htio bih, Isuse, zaroniti u tvoju sućut i brigu za drugoga, kad u vlastitoj agoniji okrećeš glavu prema raskajanom razbojniku i kanoniziraš ga za prvoga sveca: "Još danas bit ćeš sa mnom u raju!" Želim, Isuse, da mi dadneš milost da u svakom času svog , života mogu vršiti volju Očevu i da na smrtnom času mogu ponoviti tvoje riječi predanja i ljubavi: "Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!" Mnogi su odlazili s Kalvarije bijući se u prsa, a satnik je začuđen ispovjedio: "Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!"
Još jednom ponavljajmo sućutno i s vjerom svih sedam Isusovih riječi s križa:
Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?
Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!
Zaista, kažem ti, još danas bit ćeš sa mnom u raju!
Ženo, evo ti sina! Sinko, evo ti Majke!
Žedan sam!
Dovršeno je!
Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Trinaesta postaja
Isusa skidaju s križa
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Marijo, Majko Otkupiteljeva, obraćam se tebi: U ovom času ti si žalosna Gospa, dok na svom krilu držiš mrtvo tijelo svoga Sina. To je ono tijelo koje si u svom krilu začela, koje si rodila, koje si dojila i njegovala, koje si pratila na putovima života i dopratila do Kalvarije. Tijelo tvoga Sina. Nijedna majka nije tako ljubila svoje dijete, kao što si ti njega ljubila;
nijedna majka nije imala tako čisto srce, osjetljivo na bol i patnju kao što ga imaš ti! Zato si žalosna Gospa, zato si dostojanstvena Majka! Isuse, s križa si mi poručio: "Evo ti Majke!" Hvala ti! Želim da ona bude prisutna i u mojem umiranju, želim da moje tijelo počine na njezinu majčinskom krilu.
Molimo skupa:
Pod obranu se tvoju utječemo...
(ili: Zdravo, Marijo...)
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Deseta postaja
Isusa svlaće
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Podnosiš poniženje i bol svlačenja. Skidaju s tebe odijelo ili ono što je još od dostojanstva na tebi ostalo. Stojiš prepušten ljudskoj bezosjećajnosti i pogledima. Tvoje tijelo postaje znakom. Isuse, darovao si nam tijelo. Ono je tvoj dar, ono je lijepo, stvoreno na tvoju sliku. Darovao si nam tijelo kojim možemo jedni drugima biti blizu, vidjeti osmijeh na licu, pružati si ruke prijateljstva i mira. Darovao si nam tijelo kojim možemo tebe slaviti i u kojem možemo prepoznavati divno djelo tvoje ljubavi. Oprosti, Isuse, kad vlastitostima svoga tijela ranjavamo jedni druge, umjesto da se usrećujemo! Oprosti, Isuse, kad u svom ili tuđem tijelu i njegovim oblicima ne otkrivamo tvoje djelo i kad ti prigovaramo za ovo i ovakvo tijelo kakvo imamo! Oprosti, Isuse, kad spolnost, koju si stvorio da bude u službi života i ljubavi, pretvorimo u sebično traženje užitka, čime ponizujemo sebe i ranjavamo druge! Oprosti, Isuse, što te ne proslavljujemo svojim tijelom!
Isuse, sačuvaj u nama poštovanje prema ljudskom tijelu, molimo te!
Ne dopusti da duh bludnosti razori u mladima osjećaj za odgovornu ljubav...
Vrati bračnim drugovima volju za ljubav i postojanost u vjernosti...
Sačuvaj nam djecu od zlih utjecaja, neobuzdanih zabava i neodgovornih igara...
Čuvaj naš narod da bude sposoban za život i za darivanje života daljnjim naraštajima, molimo te.
Gospodine, usliši nas!
Zaodjeni nas opet, Gospodine, u dostojanstvo i čistoću krsne haljine koju si nam povjerio u času kad smo postali djeca Božja!
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
KRIŽNI PUT
Petnaesta postaja
Isus je uskrsnuo od mrtvih
Gopodine Isuse! Tvoj sluga sveti Franjo molio te je često za dvije osobite milosti: da osjeti onu ljubav koju si ti osjećao kad si htio dokraja ljubiti, kad si htio dokraja trpjeti i za milost da na svome tijelu i duši osjeti barem malo od one boli koju si ti osjećao na svom putu križa i u svome umiranju.
Ne usuđujem se za to moliti. Osjećam da je to neizrecivo, veliko i teško. Svetom si Franji udijelio tu milost i njegovo je srce bilo zapaljeno serafskom ljubavlju, a njegovo je tijelo bilo obilježeno tvojim svetim ranama. Ipak, molim te, ražari nam srce svojom ljubavlju! Obilježi nam tijelo svojim ranama! Neka se na nama vidi da smo otkupljeni, da smo tvoji!
I daj: da po toj ljubavi, koju od tebe molimo, mnogi nađu tebe, izvor pravoga života! I neka bude još jednom svjesno i s vjerom prekriveno ovo moje tijelo i cijelo moje biće znakom svetoga križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
___
KRIŽNI PUT
Četrnaesta postaja
Isusa polažu u grob
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.
Vjerujem, Isuse, u tajnu koju skriva tvoj grob. Vjerujem u smisao patnje, križa, umiranja. Vjerujem u tvoju smrt i uskrsnuće. Vjerujem da si za nas umro, da si za nas uskrsnuo! Vjerujem u život nakon groba, u vječnost nakon vremena, u radost nakon patnje i žalosti. Vjerujem u prekogrobni život, vjerujem u uskrsnuće tijela. Tvoj grob, Isuse, ostao je prazan. Snazi tvoga uskrsnuća, Gospodine, povjeravam sve grobove svojih, naših pokojnika. Znam da u tebi i po tebi žive. Snazi tvoga uskrsnuća i nadi koja zrači iz tvoga praznog groba povjeravam svoju smrt kao i sve druge časove života koji me upozoravaju na prolaznost i na umiranje. Snazi tvoga uskrsnuća povjeravam sve svoje nade i sve svoje želje i čežnje za punim i pravim životom. I vjerujem, Isuse, tvojoj riječi: "Tko jede tijelo Sina Čovječjega, živjet će zauvijek, neće umrijeti nikada!"
To je tajna vjere kojoj kličemo: Tvoju smrt, Gospodine... Tvoje uskrsnuće... Tvoj slavni dolazak...
Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Dobrodošli u Trsatsko svetište
Virtualna šetnja je sufinancirana sredstvima TZ Rijeka i Svetišta Majke Božje Trsatske.
Svetište Majke Božje Trsatske sedam-stoljetno je mjesto osobitog vjerskog i kulturnog događanja kao i vjerničkog okupljanja. Ono je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje po hodočasničkom okupljanju.
Danas je Trsatsko svetište najznačajnije marijansko proštenište u zapadnoj Hrvatskoj i k tome duhovno središte Riječke metropolije koja okuplja četiri biskupije: Riječku nadbiskupiju, Porečko-pulsku biskupiju, Krčku biskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, a također je privlačno mjesto hodočasnicima kontinentalnog djela Hrvatske, a k tome je ovo Svetište jedino trajno stjecište Marijinih štovatelja iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije.
Svetište Majke Božje Trsatske je najveća i najslavnija zadužbina hrvatskih knezova Frankopana koja je Hrvatskoj dala niz banova i vojskovođa, nadbiskupa i biskupa. Slavni Martin Frankopan poziva 1453. godine franjevce da služe hodočasnicima. Kroz pet i pol stoljeća živjeli su u trsatskom samostanu brojni franjevci koji služe hodočasnicima, ali djeluju i na kulturnom polju i zadužili su hrvatsku povijest i kulturu.
Franjevački samostan na Trsatu danas predstavlja, zajedno s proštenišnom crkvom, ne samo hodočasnicima pristupačno mjesto, nego je i spomenik kulture i kulturnih događanja u gradu Rijeci. U prošlosti je Trsat bio Svetište zapadne Hrvatske jer su onamo dolazili Gorani, Primorci, Istrani i Otočani. Od uspostave Riječke metropolije 1969. godine, Trsatsko svetište je duhovno središte i zborno mjesto Metropolije.
Proslava sedamstote obljetnice Svetišta 1991. godine, potvrdila je da je Trsat hrvatsko nacionalno Svetište. Brojna hodočašća iz Hrvatske dokaz su da vjernici rado dolaze na Trsat i zbog privlačnosti mora.
Trsat je i internacionalno hodočasničko mjesto. Brojni hodočasnici i posjetitelji iz Slovenije, Italije i zapadne Europe redoviti su hodočasnici ovog Svetišta.
Grad Rijeka i Županija primorsko-goranska su također Trsatsko svetište prepoznali kao svoj duhovni i kulturni centar. Mnoga vjernička okupljanja, proslave pojedinih blagdana, a osobito pojedinih duhovno-kulturnih događanja dokaz su da je ovo Svetište privlačno mnogim posjetiteljima.
izvor: trsat-svetiste.com.hr
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Riznica
Ovdje se čuvaju gotički, renesansni, barokni i klasicistički relikvijari, kaleži s pliticama, pacifikali, procesuali i drugi liturgijski predmeti.
Značajno mjesto pripada jedinom poznatom sačuvanom primjerku molitvenika Raj Duše. Molitvenik tiskan 1560. godine u Padovi nastao je na području Pokuplja, tadašnjeg frankopanskog posjeda, pa je stoga jedan od najstarijih poznatih primjeraka knjige tiskane na hrvatskom jeziku na području kontinentalne Hrvatske. Pripadao je Katarini Frankopan, supruzi Nikole Zrinskog Sigetskog.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Ljetna blagovaona
Na zapadnom zidu ističe se skoro 8 metara dugo ulje na platnu fra Serafina Schöna – Mistična večera Gospodina i svete Obitelji, koja je nastala oko 1640., a obnavljana 1777. i 1962. Na stropu blagovaonice smještena je slika Bezgrješna Djevica kojoj se klanjaju sv. Franjo Asiški i sv. Antun Padovanski, a naslikao ju je Kristof Tasca, 1704. godine. Na sjevernom zidu nalaze se dvije velike slike, sadržajno vezane s hranom – Čudesno umnažanje kruha i Izraelci sabiru manu u pustinji, obje iz 1705., majstora Kristofa Tasca.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Riznica
U prvoj sobi Riznice nalazi se i kopija trsatske ikone Bogorodice s djetetom iz 18. st. Tu su također i donirani darovi najuglednijih habsburških vladara: svijećnjak Leopolda I, dvoglavi zlatni orao optočen draguljima Karla V i misno ruho od zelenog baršuna koji je darovala carica Marija Terezija.
Ovdje se čuva i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s djetetom iz 1597. godine, zavjetni dar bana Tome Erdödyja i njegove supruge Ane Marije, za ozdravljenje sina Sigismunda.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Ljetna blagovaona
Jedna od najprostranijih i najljepših samostanskih prostorija u cijeloj Hrvatskoj provinciji sv. Ćirila i Metoda. Duljina 14,93 m. Širina 8,15 m. Visina 4,00 m.
Djeluje svečano, jer je ukrašena umjetnički izrađenim slikama velikog slikara fra Serafina Schöna i venecijanskog slikara Kristofa Tasca, te se s pravom može nazvati pinakoteka.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Kapela sv. Franje
Ova je kapela zamišljena i izvedena 1647. godine, dakle u sklopu cjelovitog i grandioznog graditeljskog pothvata krajem prve polovice XVII. stoljeća. Donirao ju je Matija Rakamarić. Smještena je u uglu Velikog klaustra, tik do prolaza koji vodi u dvorište pred Kapelom zavjetnih darova.
Sadašnji barokni oltarski retabl izrađen 1724. godine, djelo je franjevačke, drvorezbarske dionice koja je u to doba djelovala na Trsatu. Središnji reljefni prikaz Stigmatizacije sv. Franje uokviren je bogatim drvorezbarenim okvirom. Za tu je kapelu ciklus Križnog puta naslikao Bakranin Nenad Petronio.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Zavjetna kapela
Kapela je jedini iz temelja (relativno) novi dio samostanskog kompleksa, a građena je početkom XX. stoljeća. U njoj su u rasponu od drvorezbarene skulpture preko srebrnine i drugih zavjetnih darova, naivnog slikarstva koje narativno opisuje konkretan događaj, zavjetnih prikaza brodova u oluji, goblena, odbačenih štaka i sličnih pomagala, prezentirana svjedočanstva o čudesnim izbavljenjima i ozdravljenjima prema zagovoru Majke Božje Trsatske.
Osobito su dojmljivi prikazi iz smrtnih pogibelji čudom spašene djece. Darovi vjerno odražavaju snagu i međunarodno značenje Marijina svetišta na Trsatu. Izlošci se stalno mijenjaju i nadopunjuju novim darovima. Kapelom dominira vrsna gotička skulptura Gospe Slunjske iz XV. stoljeća.
Gospu su franjevci krajem XVI. stoljeća pred Turcima sklonili najprije u Senj, pa ubrzo na Trsat. Stoljećima se čuvala u samom svetištu trsatske crkve. Sve do druge polovice XX. stoljeća većina je zavjetnih darova bila izložena na ziđu same crkve.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Posjet Pape Ivana Pavla II.
“Molite se za mene Gospi Trsatskoj dok sam živ i kad umrem!”
U tih je nekoliko riječi Ivan Pavao II. sažeo svoj privatni posjet Trsatu, najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu, braći franjevcima njegovim vjekovnim čuvarima i mnoštvu trsatskih vjernika i hodočasnika koji su ga dočekali na blagdan Duhova, 8. lipnja 2003. godine. Prvi hodočasnik svijeta je osobno molio pred čudotvornim likom Majke Milosti od Nazaretske kućice koji stoji na glavnom oltaru trsatske bazilike.
Papa je na Trsat stigao na blagdan Duhova poslije podne. Dočekalo ga je mnoštvo na trgu pred crkvom i na prostoru za slavljenje misa na otvorenom u Marijinu perivoju. Na ulazu u Svetište su ga srdačno pozdravili tadašnji pokrajinski franjevački starješina, provincijal fra Lucije Jagec i gvardijan i čuvar Svetišta fra Matija Koren.
VIdeo materijali o posjetu pape Ivana Pavla II. 2003. godine.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Papa Ivan Pavao II.
Papa je rimski biskup, vrhovni poglavar Katoličke Crkve.
Papa Ivan Pavao II., sv. (pravo ime Karol Wojtyła), papa od 1978 (Wadovice kraj Krakova, 18. V. 1920 – Vatikan, 2. IV. 2005). Teologiju studirao u Krakovu, za svećenika zaređen 1946.
Doktorirao na Angelicumu u Rimu i postao profesor moralne teologije na Katoličkome sveučilištu u Lublinu (1957). Za Drugoga vatikanskoga koncila (1961–65) sudjelovao u radu Pripremne komisije. Krakovskim nadbiskupom postao je 1964., kardinalom 1967. Za papu je izabran 1978. Prvi papa netalijanske narodnosti nakon četiri i pol stoljeća (od Hadrijana VI.) i prvi papa Poljak. Za svojega pontifikata razvio je snažnu pastoralnu, ekumensku i diplomatsku djelatnost. Bio je teško ranjen u atentatu (1981).
Proširio je Kardinalski zbor biskupima iz različitih dijelova svijeta i proglasio novi Kodeks kanonskoga prava (1983). U mnogobrojnim enciklikama razvija kršćansku duhovnost, brani dostojanstvo ljudske osobe i upozorava na glavne probleme suvremenoga svijeta (svjetski mir, glad u Trećem svijetu i prezaduženost nerazvijenih zemalja). Pastoralno pohodio mnoge zemlje.
Znatno pridonio međunarodnom priznanju Republike Hrvatske, koju je posjetio u tri pastoralna pohoda (1994., 1998. i 2003). Glavne enciklike: Čovjekov Otkupitelj (Redemptor hominis, 1979), Socijalna skrb (Sollicitudo Rei Socialis, 1987), Evanđelje života (Evangelium vitae, 1995), Vjera i razum (Fides et Ratio, 1998). Blaženim proglašen 2011., a svetim 2014.
Izvor: enciklopedija.hr
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Pastoralni centar
Sagrađen je u spomen na pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Kamen temeljac blagoslovio je blagopokojni Papa prigodom svojega posjeta Trsatskom svetištu 8. lipnja 2003. godine, gradnja je započela u listopadu 2006. a Aula je otvorena i blagoslovljena na svečanom misnom slavlju koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić 5. lipnja 2008.
Aula pape Ivana Pavla II. sastoji se od velike dvorane s 300 sjedišta te četiriju manjih dvorana, prostorija za Franjevački svjetovni red, Franjevačku mladež, pjevački zbor i “papinu” katedru.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Hvaljen budi, Gospodine moj,
sa svim stvorenjima svojim,
napose s bratom, gospodinom Suncem:
od njega nam dolazi dan
i svojim nas zrakama grije.
Ono je lijepo i sjajne je svjetlosti puno,
slika je, Svevišnji, tvoga božanskoga sjaja.
Sveti Franjo
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po bratu našem Vjetru,
po Zraku, Oblaku, po jasnoj Vedrini,
i po svakom vremenu tvojem,
kojim uzdržavaš stvorove svoje.
Sveti Franjo
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestrici Vodi,
ona je korisna, ponizna, draga i čista.
Sveti Franjo
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Hvaljen budi, Gospodine moj,
po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.
Sveti Franjo
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Freske
Freske s prizorima iz Marijina života – Poslije obnove nakon požara 1629. godine, klaustar je nizom fresaka, s prikazima iz Bogorodičina života ukrasio fra Serafin Schön.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Sveta Terezija iz Kalkute
Jedna od najvećih žena i svetačkih likova 20. stoljeća. Bila je Albanka, rodom iz Skoplja. U Indiji je osnovala novu redovničku družbu Misionarke ljubavi. Došla je u Rijeku na Uskrsni ponedjeljak 27. ožujka 1978. godine. Održala je s o. Antom Gabrićem više duhovnih sastanaka, u dvorani nadbiskupije, u crkvama Sv. Josipa i Gospe Lurdske, te u našem Svetištu na Trsatu.
U trsatskoj bazilici uputila je okupljenima ove riječi: “Jedno vas samo molim: nikada nemojte dopustiti da vas trpljenje i tuga tako napune da zaboravite da je Isus uskrsnuo. U njegovom srcu mi ćemo se uvijek sastaviti.”
Izvor: trsat-svetište.com
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Veliki klaustar
U njega se može ući na zasebni ulaz pokraj crkvenog pročelja ili kroz pobočna vrata iz crkve. Dovršen je u razdoblju zamašne barokizacije potkraj prve polovice 17. stoljeća. Masivni ožbukani zidani stupovi i križni svodovi daju opći dojam kontinentalnog baroka. Zanimljivo je da nikad nije bio dio samostanske klauzure, već je zamišljen i korišten kao otvoreni dio samostana, mjesto gdje se hodočasnici mogu odmoriti, okrijepiti i utažiti žeđ.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Obavijesti svetišta
Crkva je otvorena: od 6.30 do 20.00 h
Mise radnim danom: 7.00, 8.30 i 18.30 h
Mise nedjeljom: 7.00, 8.00, 9.00, 10.00,11.30 i 18.30 h
Mise blagdanom: 7.00, 8.00, 9.00, 10.00 i 18.30 h
Ispovijedanje u crkvi od 9.00 do 12.00 h, zatim od 16.00 do 18.30 h
Za vrijeme bogoslužja nije dopušteno razgledavanje crkve
Svetište je otvoreno: od 6 do 20 sati
Obilazak oko oltara: od 6 do 12 i od 16 do 20 sati (osim u vrijeme liturgijskih slavlja)
Radno vrijeme suvenirnice: od 8 do 12 i od 16 do 19 sati
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Oltar
S desne strane glavnog oltara nalazi se slika sv. Katarine djevice i mučenice u zboru drugih svetih djevica – Cecilije, Lucije, Agate, Klare i ostalih. Naslikao ju je 1631.g. fra Serafin Schön. S lijeve strane oltara također je njegova slika iz iste godine, a prikazuje sv. Mihaela Arkanđela u sredini, te sv. Gabrijela i sv. Rafaela svakoga s jedne strane.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Zdravo Gospodarice, sveta Kraljice, Bogorodice Marijo,
ti si Djevica koja si postala Crkvom,
Zdravo palačo njegova,
zdravo njegovo svetohranište,
zdravo kućo njegova.
Zdravo odjećo njegova,
zdravo njegova službenice,
zdravo Majko njegova.
Sveti Franjo
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
MOLITVA I POSVETA OBITELJI MAJCI BOŽJOJ TRSATSKOJ
Bezgrešna Djevice Marijo, Majko Isusova i naša Majko!
Na našem Trsatu, ti kao Majka Milosti, svim Isusovim vjernicima iskazuješ majčinsku ljubav i tako izvršavaš oporuku svoga božanskog Sina koji nas je, umirući na križu, povjerio tebi.
Ponizno te molimo, sa svim narodom Božjim, da budeš naša sućutna i samilosna Majka, Čuvarica i Zaštitnica naša. Sa svim poštovanjem i odanošću te pozdravljamo i tebi se u sinovskoj ljubavi povjeravamo.
Tvome Bezgrešnom Srcu posvećujemo, i tvojoj majčinskoj brizi i zagovoru, danas i zauvijek izručujemo sebe i sve svoje. Po tebi i s tobom, i u zajedništvu sa Sinom tvojim, Gospodinom našim Isusom Kristom, mi se predajemo u ruke nebeskog Oca i njemu izručujemo sve svoje poslove i brige, svoje potrebe i nevolje, svoj život i smrt.
Bezgrešna Djevice, isprosi nam djelovanje i snagu Duha Svetoga da provodimo u život sve obveze koje smo preuzeli svojim krsnim posvećenjem, da se uvijek odričemo zla i grijeha i da u svemu budemo odani svome Spasitelju Isusu Kristu i Svetoj Crkvi Katoličkoj. Pomozi nam da naš život bude svima dobar primjer u vršenju Božjeg zakona i u prakticiranju kršćanskih kreposti, osobito čistoće.
Iz ovog Trsatskoga svetišta blagoslovi sve nas, naše obitelji, roditelje i djecu, djedove i bake, mladiće i djevojke. S tobom ujedinjene u vjeri neka naše obitelji napreduju u miru i zajedništvu, u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, na dobro i rast Crkve i naše domovine. Amen!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Ali, Gospodine, zar je moguće da k meni želiš doći? Ima toliko pobožnijih od mene, toliko vrednijih od mene. Kod mene, u mojoj kući nije sve lijepo i uređeno kao što to možeš naći drugdje. Moj dom je već dugo prazan. Tako sam rijetko “kod kuće“. A osim toga, nisam dostojan. Ja sam grešnik. Ja sam želio tebe samo malo vidjeti, primijetiti tvoj lik, ali niti slutio nisam da bi ti poželio doći k meni. Morat ću brzo pospremiti i staviti u red toliko toga. Znam, Gospodine, to je jedinstvena prigoda u Životu. Želim je iskoristiti. Želim te primiti u svoju kuću. Dođi i vidi tko sam i što se sve u mojim dubinama događa. Dodi i ti rasvijetli moju dušu i moje srce.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Osnovno o crkvi
Crkva je zgrada u kojoj se kršćani okupljaju na bogoslužje; pobožnosti, osobnu molitvu i slavlje sakramenata. U Katoličkoj Crkvi sveta misa je glavni oblik bogoslužja i jedan od sedam sakramenata.*
U svetoj misi se po rukama svećenika prineseni kruh i vino pretvaraju u stvarnu prisutnost Tijela i Krvi Kristove te se u katoličkim crkvama na misama posvećeni kruh (hostije) čuvaju na centralnom mjestu u crkvi, u svetohraništu, upućujući tako na stvarnu Božju prisutnost u prostoru i za vrijeme kada se ne odvija bogoslužje.
*Sakramenti su čini (znaci) koje je ustanovio Isus Krist radi posvećenja vjernika; u katehetskoj formi vidljivi znaci nevidljive milosti. Svaki sakrament sastoji se od dvaju bitnih dijelova, od materije (geste i tvari) i forme (riječi koje se pritom izgovaraju). Katolička crkva (od XI. st.) ima sedam sakramenata (krst, potvrda, euharistija, sakrament pokore, bolesničko pomazanje, sveti red, ženidba) koji se primaju u različitim razdobljima života.
U pravoslavlju, gdje se nazivaju »svetim tajnama«, također se ustalilo sedam sakramenata; odgovaraju onima u katolicizmu. Protestantske crkve sakramentima priznaju krst i euharistiju (večeru Gospodnju); protestantske sljedbe uglavnom nemaju sakramente (kvekeri, unitarijanci).
Izvor: enciklopedija.hr
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Isus ti govori: Već danas želim doći k tebi. Ne brini, najvažnije je da me primiš. Nije važno što ljudi pripovijedaju. Oni ne vide tvoju nutrinu. Za njih si ti grešnik, carinik, bludnik, lopov, bezdušnik. Oni drugo ne mogu znati. Ja želim vidjeti tvoje prave vrednote. Želim te susresti u svijetu u kojemu živiš i mučiš se. Hoću ti pomoći da postaneš izvorno stvorenje Božje. Meni je drago družiti se s grešnicima. Dovoljno je da me primiš u nutrinu svoga bića i da ostaneš sa mnom u razgovoru.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
O sv. Misi
Isus je učenike na posljednjoj večeri zamolio da ovo što sada čini i oni nastave činiti njemu na spomen (usp. 1 Kor 11,25). Kruh i vino, što ih je Isus uzeo u svoje ruke, blagoslovio i pružio učenicima kao svoje tijelo i krv, spomen je njegove ljubavi, njegova darovanog života za svoje, i njegove prolivene krvi. To je spomen prijateljstva i blizine. Po Isusovoj nakani on je i više nego samo uspomena na prošlost, jer po sakramentu svete mise postaje činom, događanjem.
Ono što je Isus povijesno jednom učinio postat će zauvijek trajnim darom njegove ljubavi. U svakoj misi Bog govori da nikada više neće prestati ljubiti ovu zemlju, ljubiti čovjeka, biti za njega, željeti ga spasiti. Misa se ne služi u crkvama zbog ljepote obreda, nego zato da ne zaboravimo da i danas živimo od onoga što se dogodilo na Posljednjoj večeri, zato jer je netko za nas prvi darovao svoj život! Vrijedni smo ljubavi i života darovanog na križu. To je poruka mise.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Gospodine, tako je lijepo biti s tobom. Sve je radosno u duši. Spreman sam učiniti sve što ti boćeš. Stalo mi je do toga da budeš i ti radostan. Osjećam da sam promašio u nekim stvarima. I te spoznaje me sada vesele, jer vidim da mi pomažeš da ih ispravim. Želim promijeniti svoj život. Radi tebe, Gospodine! Evo, odlučujem vidjeti ljude oko sebe, primijetiti siromašne. Neću više živjeti samo sebi. Hoću živjeti kako ti tražiš.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Isus ti govori: Danas je došlo spasenje ovoj kući. Shvati i zapamti da si dijete Božje. Da je to najdublja istina tvoga bića. Bog je tvoj Otac. On te neizrecivo ljubi. On želi da tu ljubav uvijek osjećaš i Živiš. Došao sam na ovaj svijet upravo zbog tebe. Moje je otkupljenje ostvareno na tebi u času kad me prihvaćaš i ugošćuješ u dubinama svoga bića. Danas je radostan dan istinskoga susreta. Neka ovo bude radost u tvome srcu kao što je to i radost na nebu!
Hvala ti, Gospodine. Hvala za tvoj pohod. Blagoslovljen bio na svakom koraku. Veliča te duša moja, kliče ti moje srce. Hvala ti!
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Isus govori: I ja želim tebe vidjeti. I ja se želim s tobom susresti. To već odavna želim. Zato, siđi brzo. Saberi se; uđi u dubinu svoga bića. Ne zadržavaj se na površini, nego siđi u nutrinu. Mene možeš vidjeti tek onda kad siđeš sa svih onih mjesta na koja te je dovela znatiželja, u mjesta gdje srce može mirno osluškivati i osjećati. Meni je danas proboraviti u tvojoj kući. Želim doći k tebi. Želim te zateći kod kuće. Pronađi ponovno put k svome srcu, jer to je tvoj istinski dom, i ja želim upravo na tome mjestu I u tome žarištu tvoga bića pronaći mjesto za sebe.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Molitva je izvorište života svetog Franje. Tu on nalazi ravnotežu i mir. Za Franju molitva nikada nije bijeg od stvarnosti. Naprotiv, kod njega je vidljivo duboko jedinstvo unutarnjega i izvanjskog života. Iz molitve Franjo razvija pobožni život, tj. način življenja koji odgovara Božjoj volji. Odatle mogućnost da molitvom nadvlada i mnoge napetosti života, protivštine koje se znaju nametnuti i uznemiriti čovjeka. Franjo je čovjek mira. On taj mir širi i na druge. To ga otkriva kao čovjeka duboko jedinstvena i smirena. Od najljućih neprijatelja znao je stvoriti prijatelje. Pomirivao je zaraćene strane i ostvarivao ono što se ljudima činilo nemogućim.
Po tom daru molitve kako divno čudo jedinstva i mira u čovjeku!
Nalazimo se u nemirnim vremenima; vijesti nas svakoga dana izvana uznemiruju; sve to djeluje na naše osjećaje, našu volju. Otima nam mir. U sebi se znamo opredjeljivati za negativne osjećaje mržnje, osvete i uništavanja. Tako nam je potrebno to unutarnje jedinstvo što ga Franjo postiže po duhu molitve!
Pođi i ti tim putem do onoga mira u duši koji jedini može biti polazište za ispravno i pobožno djelovanje.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti Franjinim srcem
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Gospodine, i ja te želim vidjeti. Vjerujem da prolaziš i mojim gradom, mojim svijetom. Vjerujem da prolaziš pokraj mene. Toliko je toga što me priječi da se primaknem tebi. Mnoštvo briga, prepreka, različitih zaokupljenosti, grijeha, slabosti, lijenosti... A ipak, osjećam da mi cijelo biće želi tebe vidjeti. Htio bih te osjetiti, zamijetiti; želio bih da te na neki način moje oči vide, da znam kako izgledaš, tko si ti!
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
ZAŠTITNA MOLITVA IMENU MARIJINU
Zdravo Marijo, Tvoje sveto Ime dozivamo i zaštitu molimo. Za pobjedom Bezgrješnog Srca čeznemo. Majčinskim nas plaštem ogrni i u luku vječnog spasa sve povedi!
Ti si Majka, utjeha i sigurnost naša, a mi djeca Tvoja, stado malo, zahvalno i odabrano. Primi sa svih strana sada ljubav Tvojih voljenih Hrvata!
Najvjernija odvjetnice Hrvatske i Kraljice domovine naše, Tvoj Te narod vazda zove: Rajska Djevo! Snagu nam i radost vrati, srca naša k Isusu obrati! Amen.
Zdravo Kraljice… Slava Ocu…
Presveta Djevo Marijo, moli se za nas!
Ne postoji nijedno drugo ime od kojega nam dolazi toliko snažna pomoć, niti postoji ijedno drugo ime dano ljudima nakon Isusovog, iz kojega se izlijeva toliko spasenja na ljude kao iz pobožnog zazivanja imena Blažene Djevice Marije.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Nije lako vjerovati u sve to što nam Isus govori. I mi bismo poput Židova radije da nam on udijeli kruha za ovaj život, da nam riješi sadašnji problem, probleme domovine što ih svi mi proživljavamo. Htjeli bismo da Isus za ovaj naš život i za naš životni vijek osigura svima nama mir, blagostanje, standard. Htjeli bismo da nam on postigne ono što nam se katkada čini tako daleko: mirna i pravedna sloboda, radostan i siguran suživot, mirno uživanje u zemaljskim dobrima. Htjeli bismo od njega zdravlje tijela i dug život. To bi nas trenutačno više zadovoljavalo i jače privezalo uz Isusa.
Je li to ono što u naše vrijeme po crkvama i kućama ustrajno molimo? Nadilaze li naše molitve obzor ovozemaljskih želja i sadašnjih problema? Pitam se često jesmo li spremni od Isusa prihvatiti hranu koja osigurava vječni život ili mislimo da nam taj život nije tako privlačan dok u ovom času podnosimo patnje i tjeskobe? Želimo li tu hranu koju Isus daje za život čitavoga svijeta, a nama se možda radi o glavi? Shvaćamo li Isusa? Vjerujemo li mu?
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Kao zaručnica Duba Svetoga, ti si, Marijo, ispunjena krepostima, milinom. Jer, na tebi se vide trajni plodovi Duba: ljubav, radost i mir i svi drugi kojima si ti obogatila ovu zemlju. Tim plodovima činiš naš Život lijepim, našu zemlju rascvjetanom, naše susrete bogatijima, međuljudske odnose plemenitijima. Hvala ti, zaručnice Duba Svetoga, za tvoju poslušnost dubu, za tvoju spremnost da se posve dadneš u službu Bogu. Hvala ti što si upravo zaručnica Duha Tješitelja.
Pozdravljam te, utjeho žalosnih, utočište grešnika, zdravlje bolesnih, pomoćnice kršćana! Divno je osjećati svo bogatstvo Božjih milosti i utjeha koje se na nas slijevaju po tebi koja si se potpuno predala tajni služenja i ljubavi. Kao hram Duha Tješitelja, i ti postaješ tješiteljicom. Zato ti dolazimo, stojimo Ovdje pred tobom, tražimo te po svetištima naše domovine i po tihim mjestima tvoje neprimjetne, tihe, ali sigurne prisutnosti.
U čežnji za Isusom, u našoj gladi za Istinom i Kruhom života ti si otvorila sve riznice svoje majčinske ljubavi i darovala nam Isusa, Budi pozdravljena, dvoru njegov! U taj dvor smijemo i mi ući, taj dvor smijemo i mi postati po dostojanstvu djece Božje i po pričesti. Daj, Majko, da osjetimo svu ljepotu toga dara, duboko dostojanstvo na koje smo pozvani.
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Marijin Život
Ti si Bogorodica. U tebi gledam onu koja je zajedno sa mnom dijete nebeskoga Oca, kći istoga Oca na nebesima. Milosti si puna, Otac na tebe gleda očima ljubavi i miline. Ali u tebi i po tebi isti Otac na nebesima gleda očima milosti ina mene i na sve nas. Zato budi blagoslovljena ti koja si pogled neba privezala uz ovu zemlju, uz nas slabe ljude.
Ti si Majka. Jedinstvena Majka Sina Božjega i zato Bogorodica. Majka si Isusa, našega brata. Ti si darovala uz predusretljivu ljubav neba ovoj zemlji najljepši dar: Isusa! Zato neka ti je hvala i blagoslov, Bogorodice. U Isusu, mojem i našem bratu, ti si i moja majka, ti si naša majka, ti si Majka Crkve.
Ti si i Zaručnica Duha Svetoga. Sve što se s tobom dogodilo u planovima neba, dogodilo se po silasku Duba Svetoga. Svoje materinstvo darovala si Bogu po zaručničkom osjenjenju Duba Svetoga. Ti si zato Dubom Božjim ispunjena, divni hram Duha Svetoga, ti si najplodnija zemlja koju je Dub Sveti pohodio. Iz tebe je izišao Spasitelj svijeta.
…
Budi pozdravljena, prebivalište njegovo, Divno je osjetiti kako se u tebi, Marijo, na najpotpuniji način ispunilo ono što Isus i nama obeća: “K njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti." (Iv 14, 23) Po milosti, i mi smo njegovo prebivalište. Često nedostojno. Nauči nas da postanemo ugodnim prebivalištem Sinu tvojemu, tajni trojstvene Božje ljubavi.
Budi pozdravljena, kućo njegova! Tisi Isusu dala stan, dom, krov nad glavom, sebe, svoje srce. Tvoje srce je njegova kuća. Gdje je srce, ondje je i toplina doma. Pomozi nam da i mi postanemo kućom u kojoj će naše srce biti otvoreno za onoga koji “stoji na vratima, kuca i čeka" (usp. Otk 3, 20). Daj da mu znatno otvoriti vrata svoje kuće, svoga srca.
Budi pozdravljena, ruho njegovo, odijelo njegovo! Isus se zaodjenuo najprije u odijelo tvoje ljubavi, tvoje nježnosti. U tom je zagrljaju kao dijete našao toplinu i mir. Ti si ga zaodjenula u svoje majčinsko srce. Zato je Isus tvoja vjerna slika, najljepše dijete neba i zemlje. Zaodjeni i mene haljinom svojih kreposti, svoje vjernosti i čistoće. Zaodjeni i svu svoju djecu ljepotom sinova i kćeri Božjih.
Budi pozdravljena, službenice njegova, i nauči nas kako ostvariti u našem životu tvoje poslanje: “Evo službenice Gospodnje...!" (Ik, 1, 38) Daj da naučimo s tobom služiti u ljubavi, a ne gospodariti. Daj da postanemo jedni drugima sluge, perući noge svojoj braći i bližnjima.
Budi pozdravljena, Majko njegova. Budi pozdravljena i Majko naša!
Fra Zvjezdan Linić, iz knjige Moliti sa svetim Franjom
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Stube Petra Kružića
Stube Petra Kružića prikazane su na najstarijem poznatom prikazu Rijeke iz 1578. godine, koji je izradio kartograf Ivan Klobučarić, redovnik augustinac. Kapetan Kružić je dao sagraditi 1531. godine o svome trošku 118 stuba. Te godine je od klesana kamena sagrađena i kapela sv. Nikole nedaleko crkve Gospe Trsatske, koju je također dao podići Kružić. Godina gradnje zapisana je glagoljicom iznad portala.
Trsatski povjesnik Clarus (Kajo) Pasconi piše kako je u njegovo doba, u prvoj polovici 18. stoljeća, u kapeli bila slika s prikazom Raspeća i sv. Nikole zaštitnika mornara.
Akademski kipar Zvonimir Kamenar načinio je 1976. godine reljef za tu kapelicu s portretom Petra Kružića, sv. Nikolom i prikazom kliške bitke.
Prema trsatskoj fratarskoj kronici, godine 1628. podiže riječki carski službenik Karlo Vassermann sa svojom suprugom Ivanom, rođenom Schaurer, drugu kapelicu na stubama u čast sv. Karla, na mjestu gdje se nekoć uzdizao kameni stup s kipom Marijinim.
Treću kapelu, najveću, dao je obnoviti 1641. godine Franjo Glavinić, trsatski gvardijan i povjesnik Svetišta, na mjestu gdje je prema predaji ban Nikola IV., prvi koji se nazvao Frankopanom, sagradio 1410. kapelicu poslije svoga povratka s hodočašća u Svetu Zemlju. Nikola je dao postaviti natpis, koji spominju trsatski kroničari: “Dođe kuća Bl. Dj. Marije iz Nazareta na Trsat 10. svibnja 1291. i odavde otputova dne 10. prosinca 1294.”
Barun Gabriel Franjo Aichelburg, zapovjednik Brinja, nastavio je gradnju stuba te ih je 1726. godine bilo 412. On je također dao sagraditi četvrtu kapelicu, trijem, u čast sv. Ignacija Lojolskog, utemeljitelja isusovačkog reda. Uređenje stuba i gradnja kapelice potaknuti su vjerojatno obilježavanjem stote obljetnice od dolaska isusovaca u Rijeku.
Ulaz na Trsatske stube Petra Kružića uređen je 1744. godine. Nad portalom se nalazi reljef Djeteta Isusa i Marije Tješiteljice žalosnih uz latinski natpis “Consolatrix Afflictorum”. Prema predaji, na tome je mjestu stajala kapela s natpisom “Hodi na pokoru”, koju je sagradio Ivan Kučić, trsatski plovan sv. Jurja. Nakon posljednje obnove skala 1930. godine, hodočasnike do Trsata vodi 561 stuba.
Kružićeve stube duboko su utkane u urbana tkivo te u gradsku povijest. Nedostaju im tek informativne table koje bi hodočasnicima i turistima, ali i zainteresiranim sugrađanima, približile ovaj izniman kulturno-povijesni spomenik kakvim se, uz obližnju Kalvariju, mogu tek rijetki gradovi dičiti.
Izvor: fluminensia.org
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Oltar sv. Petra
Kad Isus dođe u krajeve Cezareje Filipove upita učenike: "Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji?" Oni rekoše: "Jedni da je Ivan Krstitelj; drugi da je Ilija; treći opet da je Jeremija ili koji od proroka." Kaže im: "A vi, što vi kažete, tko sam ja?" Šimun Petar prihvati i reče: "Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga." Nato Isus reče njemu: "Blago tebi, Šimune, sine Jonin, jer ti to ne objavi tijelo i krv, nego Otac moj, koji je na nebesima. A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima; a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima." Mt 16,13-19
Lijevo – sveti Pavao - Sveti Pavao se rodio u Tarzu 5. god. po Kristu). Zvao se Savao, ime Pavao uzeo je kasnije. Bio je židovski učenik pismoznanaca, izučio je zanat za izrađivača šatora. Kao vjerni Židov, progonio je kršćane, te je bio prisutan pri ubojstvu sv. Stjepana.
Na putu u Damask, kamo je krenuo uhititi grupu kršćana, doživio je viđenje, oslijepio je od jakog nebeskog svijetla i čuo Isusove riječi: ”Savle, zašto me progoniš? ” To iskustvo je na njega tako utjecalo, da je prihvatio kršćanstvo, dao se krstiti u Damasku i počeo naviještati Evanđelje. Autor je biblijskih knjiga, novozavjetnih poslanica.
Desno – sveti Jeronim - Sv. Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj, živio je u 4. stoljeću, preveo je Sveto pismo s izvornika na latinski jezik. Taj prijevod Biblije naziva se Vulgata (tj. popularni, pučki prijevod). Promicao je monaški, samostanski način života, te se nastanio u Betlehemu. Napisao je brojna djela, osobito tumačenja Svetoga pisma.
Gore - slika Blažena Djevica Marija Bezgrešna – Franjevačko tumačenje – Djevica Marija je oslobođena od istočnog grijeha jer je za nju najsavršenije posredovao Gospodin Isus, primijenivši joj zasluge pobjede Kristove nad paklenom zmijom prije no što je ta ostvarena. Marija svoju slobodu od istočnog grijeha duguje svome Sinu, duguje Isusu koji pobjeđuje paklenu zmiju – sotonu, oca laži i ubojicu ljudi od početka. Zato u ruci malog Isusa koplje, kojim udara glavu paklenog zmaja.
MOLITVA BEZGRJEŠNOM SRCU MARIJINU
Presveta Djevice Marijo, Majko i Kraljice moja, tvojem Bezgrešnome Srcu posvećujem i predajem cijelo svoje biće: svoje misli, riječi i djela; svoj duh, dušu i tijelo. Raspolaži sa mnom i sa svime što mi pripada, sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetoga Trojstva, za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta. Bezgrešna moja Majko, pomozi mi živjeti dostojno mojega krsnoga posvećenja da neopozivo pripadam svojemu Otkupitelju. Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga! Neka se u meni i po meni uvijek i u svemu ispunja volja Božja! Amen
Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!
Dolje – slika čistilište
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Molitva
Uloga obitelji
Obitelj ima prevažnu ulogu u životu svakog čovjeka. U obitelji čovjek dolazi na svijet, razvija se, raste, sazrijeva… Tu usvaja osnovne vrjednote s kojima odlazi u život. Ono što se, iz bilo kojeg razloga, propusti u obitelji, uglavnom više nitko ne može ili teško može čak i djelomično nadoknaditi. Praćen članovima svoje obitelji čovjek odlazi s ovog svijeta. Obitelj je jednostavno prirodno okružje za normalan razvoj i život svakog čovjeka. Zdravlje svakog društva ovisi od zdravlja obitelji. Propast društva počinje također propadanjem obitelji.
Crkva je toga svjesna i upravo zato nam danas stavlja pred oči svetu nazaretsku Obitelj u kojoj nam je Bog dao divan uzor obiteljskih kreposti i uzajamne ljubavi, te nas potiče da je nasljedujemo. Crkva također danas usrdno moli da se trajno ugledamo u Svetu Obitelj, te se poslije nevolja ovoga života njoj pridružimo u vječnoj slavi.
Ideal svete Obitelji
Danas se plašimo riječi: svet, svetac, svetost. Ono što je sveto izgleda nam daleko, strano, nedohvatljivo, nešto što pripada prošlosti. Jednom riječju, nešto što nije za nas i naše vrijeme. Jer, život je danas drugačiji, teži, kompliciraniji, pravdamo se neprestano. Sve se promijenilo, uzdišemo s nostalgijom za prošlim i čini nam se manje zahtjevnijim vremenima. Kako se onda trajno ugledati u svetu nazaretsku Obitelj? Nije li to iluzorno i frustrirajuće? Može li Sveta Obitelj u današnjem vremenu, u kojem je sve manje ideala a sve više idola biti uzor za oblikovanje našeg obiteljskog života? U početku Svetu Obitelj tvore dva posve normalna čovjeka koji postaju roditelji. Josip mora prihvatiti da dijete nije njegovo. Dijete je rođeno na putu, u štali, u nesigurnim i avanturističkim prilikama. Neko vrijeme nakon toga obitelj mora, zbog Herodove prijetnje, bježati u Egipat, u zemlju gdje su nekoć sinovi Izraelovi živjeli u ropstvu. I opet je prošlo neko vrijeme dok se obitelj nije skrasila u svojemu domu, u Nazaretu.
A sin? On će na kraju umrijeti sramotnom smrću. Sve drugo, samo ne idila! Riječ je dakle o obitelji čiji je život nemiran, opterećen teškim udarcima sudbine. Ta obitelj nije sveta zato što bi bila slatka, preobražena, uzvišena, nego zbog svoje sposobnosti da u svim životnim poteškoćama ne izgubi povjerenje, nadu, vjeru, ljubav. Sveta je zato što njezini članovi stoje jedni iza drugih, premda ponekad svi ne razumiju dokraja postupke drugoga. Sveta Obitelj – ona nije nedostižni ideal. Ona je izazov koji vrijedi nasljedovati.
Izvor: svetiste-trsat.com
MOLITVA ZAGOVORA SVETE OBITELJI ZA NAŠU OBITELJ
Bože, od kojega dolazi svako očinstvo na nebu i u na zemlji, Oče koji si Ljubav i Život, neka svaka obitelj na zemlji posredstvom Tvoga Sina Isusa Krista, rođena od žene i posredstvom Duha Svetoga, izvora Božje ljubavi postane istinsko svetište života i ljubavi za nove naraštaje koji se uvijek obanvljaju.
Neka Tvoja milost vodi misli i djela supružnika prema dobru njihovih obitelji i svih obitelji svijeta. Neka mladi naraštaji nađu u obiteljima oslonac za razvoj svoje osobnosti i rast u ljubavi i istini. Neka se ljubav ojačana milošću sakramenta braka pokaže jačom od svake slabosti i krize kroz koje ponekad prolaze naše obitelji.
Bože, molimo Te, po zagovoru Svete Obitelji iz Nazareta, da Crkva u svim narodima na zemlji može plodno vršiti svoje poslanje u obiteljima i po obiteljima. Ti si Život, Istina i Ljubav u zajedništvu sa Sinom i Duhom Svetim. Amen.
sv. papa Ivan Pavao II
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Oltar sv. Franje
U svom duhovnom usponu na vrhunce svetosti Franjo na brdu La Verni 14. rujna 1224. g. biva obilježen Isusovim ranama (stigmama). Naime, Franjo je gledao šestokrilog Serafa koji raširenih ruku i stisnutih nogu, pričvršćen na križ lebdi nad njim. Svetac je bio obuzet dubokim čuđenjem zbog te prikaze, ali je sam nije mogao protumačiti. Najednom se počnu na njegovim rukama i nogama pojavljivati tragovi rana kako ih je vidio na raspetom čovjeku iznad sebe.
Tajna La Verne, ali i cijeloga života sv. Franje, bio je raspeti Isus Krist. Upravo na tom mjestu Franjo raspetoga Isusa moli samo za dvije milosti: da za svoga života osjeti u duši i na tijelu, koliko god je to moguće, onu bol što ju je Gospodin podnio za vrijeme svoje pregorke muke i da osjeti u svom srcu neizmjernu ljubav kojom je Isus bio gorio dok je prinosio svoj život za grješnike. Tako je Franjo svojim životom, riječima i djelima postao sličan Isusu Kristu da su ga nazivali drugi Krist (alter Christus).
Izvor: svetiste-trsat.com
Lijevo – sveti Paškal Bajlonski - – franjevac, živio u Španjolskoj u 16. stoljeću, poznat po štovanju Presvetog oltarskog sakramenta, vedrog duha, obdaren mističnim milostima, vizijama, zanosima i darom čudesa.
Desno – sveti Petar Regalat – španjolski franjevac, živio u 15. stoljeću, napose je njegovao ljubav prema šutnji i samoći, prednjačio u vjernosti franjevačkome idealu
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Trsatski kaštel
Trsatski kaštel je strateški izbočeni vidikovac na 138 metara visokom brijegu koji dominira Rijekom.
Prvi se put spominje kao sjedište župe 1288. Na tom se mjestu od prapovijesti nalazila liburnijska osmatračnica odakle se kontrolirao put iz unutrašnjosti prema moru. Rimljanima je ta lokacija odlično poslužila u doba učvršćivanja obrambenog sustava, tzv. Liburnijskog limesa, kojemu je polazna točka bila Tarsatika, grad – utvrda, na mjestu današnjeg riječkog Starog grada. Kolosalan pogled na ostatke tog limesa na nasuprotnim brjegovima, Katarini i Kalvariji, kao i na cjelokupni prostor riječkog Starog grada, sveobuhvatno se pruža s platoa Trsatskog kaštela.
Trsatski kaštel je jedna od najstarijih fortifikacija u Hrvatskom primorju u kojoj su sačuvana obilježja ranosrednjovjekovne gradogradnje. Danas je Trsatski kaštel obogaćena i caffe barom “Vintage”, galerijskim prostorom s likovnim izložbama, tematskim manifestacijama, ljetnim koncertima i kazališnim predstavama na otvorenom.
Izvor: TZ Rijeka
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Prva postaja
Isus je osuđen na smrt
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Iz evanđelja po Marku 15, 14-15:
Povikaše još jače: «Raspni ga!» Hoteći ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbičeva i preda da se razapne.
Meditacija
Pilat je osudu donio pod pritiskom svećenika i svjetine. Osuda na smrt razapinjanjem na križ trebala je smiriti duhove i biti odgovor na uzvik: «Razapni ga! Razapni ga!» (Mk 15,13-14). Rimski je namjesnik pranjem ruku želio izbjeći osudu, kao što i prije nije prihvatio Kristove riječi koji je svoje kraljevstvo poistovjetio s istinom, sa svjedočenjem za istinu (Iv 18,38: Što je istina?). U jednom i drugom slučaju Pilat je pokušao sačuvati neovisnost, na neki način ostati postrani. Ali to se samo tako činilo. Križ na koji je osuđen Isus iz Nazareta (Iv 19,16: Zar kralja vašega da razapnem?) kao i njegova istina o kraljevstvu (Iv 18,36-37: Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta. Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima.) duboko su dirnuli dušu rimskoga namjesnika. To je bila i jest stvarnost pred kojom se ne može ostati po strani. Činjenica da je Isusa, Sina Božjega, o njegovom kraljevstvu ispitivao i zbog njega osudio na smrt čovjek, početak je toga konačnog svjedočanstva o Bogu koji je tako volio svijet (usp. Iv 3,16). Mi se nalazimo pred tim svjedočanstvom i znamo da nam nije dopušteno oprati ruke.
Molitva
Isus iz Nazareta, osuđen na smrt na križu, vjerni svjedok Očeve ljubavi.
Kyrie, eleison!
Isus, Sin Božji, sluša volju Oca sve do smrti na križu.
Kyrie, eleison!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Petar Kružić
.Petar Kružić je rođen 16. listopada 1491. godine, vjerojatno u ličkom mjestu Nebljuhu u blizini Lapca. Povjesničar i putopisac Johann Weikhard Valvasor navodi da je Kružić bio vlasnikom istarskog Lupoglava, a Pavao Ritter Vitezović je isticao Trsat kao mjesto rođenja kliškog junaka dok je Andrija Kačić Miošić vjerovao da je potjecao iz Poljica. No to su samo pretpostavke. Evidentna je činjenica da je Petar Kružić bio veliki vojskovođa, ali i pomorski kapetan koji se kod svake svoje bitke snažno i s pouzdanjem utjecao BDM Trsatskoj Zvijezdi Jadranskoga mora i zagovornici pomoraca.
Kružić se priključio braniteljima Klisa 1513. godine, a spominje se prvi put u povijesnim izvorima 1520. kao zapovjednik kliške utvrde, koju je branio petnaest godina od osmanlijskih i mletačkih napada. Bio je istovremeno i kapetan Senja od 1521. do ožujka 1529. Branio je Hrvatsku u teškom razdoblju njezine povijesti, nakon Mohačke bitke, odigrane 29. kolovoza 1526. godine, kad su razbijene ugarsko-hrvatske vojne snage.
Nakon te bitke i gubitaka teritorija, Hrvatski sabor je u Cetingradu 1. siječnja 1527. izabrao Habsburgovca, Ferdinanda I., za hrvatskog kralja. Otada će dinastija Habsburga vladati našim krajevima do konca Prvoga svjetskog rata.
Car Ferdinand I. potvrdio je i prvi statut Grada Rijeke iz 1530. godine.
Stube, kojima se hodočasnici stoljećima uspinju moleći zagovor Gospe Trsatske, nose ime Petra Kružića. Branitelj Klisa, utvrde iznad Splita koja je od turskih nadiranja čuvala južnu Hrvatsku, poginuo je na današnji dan, 12. ožujka 1537. Bio je jedan od najvećih junaka u hrvatskoj povijesti. Turci su mu odrubili glavu nakon presudne bitke za klišku utvrdu, te su je za 1000 dukata prodali njegovoj sestri Katarini. Ona je bratovu glavu sahranila u crkvi Gospe Trsatske pod oltarom sv. Petra. Na nadgrobnoj ploči latinskim jezikom je zapisano: “Ovdje se čuva sahranjena glava znamenitog kliškog junaka Petra Kružića † 1537”.
Padom Klisa, ratnici odlaze u Senj, gdje će od 1537. do 1618. godine biti snažno uskočko gnijezdo. Obilježivši prostor koji poznajemo u to doba i kao “predziđe kršćanstva”, uskoci su zadavali velikih muka Turcima i Mlečanima, a ostavili su traga i u povijesti Rijeke gdje su trgovali pljačkaškim plijenom.
Na starim prikazima grada, uz ušće Rječine, prikazana je i njihova gostionica. Zbog njihovih napada na mletačke brodove i ozemlje kojim je upravljala Prejasna Republika, izbio je Uskočki rat (1615.-1618.) nakon čega su uskoci protjerani iz Senja, te su raseljeni u unutrašnjost Hrvatske.
Izvor: fluminensia.org
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Četvrta postaja
Isus sreće svoju majku
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje prema Luki, 2,34-35.51
Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: «Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan, a i tebi će samoj mač probosti dušu.
A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu.
Meditacija
Mati.
Marija susreće Sina na putu križa. Njegov križ postaje njezin, njegovo poniženje postaje njezino, javna sramota postaje njezina. To je ljudski red stvari. Tako to moraju osjetiti oni koji je okružuju i tako to prima njezino srce: «I tebi će mač probosti dušu.» (Lk 2,35) U tom se trenutku ispunjavaju riječi izgovorene kad je Isus imao četrdeset dana. One sada dostižu svoju puninu. I Marija ide, srca probodena tim nevidljivim mačem, prema Kalvariji svoga Sina, prema vlastitoj kalvariji. Kršćanska pobožnost je vidi s tim mačem u srcu, tako je slika i kleše.
Bolna Majka!
«Ti koja si patila s njim!», ponavljaju vjernici svjesni da se upravo tako mora izraziti misterij te patnje. Iako ta bol pripada njoj i prodire u dubinu njezina materinstva, ipak je puna istina o toj patnji izražena riječju sućut. Ona pripada istom misteriju: na neki način izražava jedinstvo sa Sinovom patnjom.
Molitva
Sveta Marijo, majko i sestro naša na putu vjere, s tobom zazivamo sina tvoga Isusa.
Kyrie, eleison!
Sveta Marijo, ti koja podrhtavaš na putu za Kalvariju, s tobom preklinjemo sina tvoga Isusa.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Šesta postaja
Veronika pruža Isusu rubac
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Iz knjige proroka Izaije, 53,2-3
Ne bijaše na njem ni ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali ni ljupkosti da bi nam se svidio.
Prezeren biješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja.
Meditacija
Veroniku nam je dala tradicija. Možda ona zaokružuje pripovijest o Cirencu. Jer sigurno je da je ona – iako kao žena nije fizički nosila križ, nije na to bila prisljena – taj križ s Isusom nosila kako je mogla. Kako joj je to bilo moguće i kako joj je srce nalagalo. I lice mu je obrisala.
Taj izvještaj, koji nam je predala tradicija, čini se da je lako objasniti: na platnu kojim mu je obrisla lice, ostao je utisnut Isusov lik. Upravo zato što je bio krvav i znojan, mogao je ostaviti traga i obrise.
Ali smisao tog događaja može se i drukčije tumačiti, ako se promatra u svjetlu eshatološkog Kristova govora. Svakako su mnogi koji će se zapitati: «Gospodine, kad smo mi učinili isto?» I Isus će im odgovoriti: «Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.» (usp. Mt 25,37-40) I doista, Spasitelj utiskuje svoje lice na svaki čin milosrđa, kao na Veronikin rubac.
Molitva
O, lice Gospodina Isusa, izobličeno od bola, blistavo u Slavi Božjoj.
Kyrie eleison!
O, sveto Lice, poput pečata utisnuto na svaki čin ljubavi.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Treća postaja
Isus pada prvi put
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Iz knjige proroka Izaije 53,4-6
On je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava.
Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna – radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše.
Poput ovaca svi smo lutali i svaki je svojim putem hodio, a Jahve je svalio na njega bezakonje nas sviju.
Meditacija
Isus pada pod križem. Pada na zemlju. Ne utječe se svojoj nadljudskoj snazi niti snazi anđela. «Zar misliš da ja ne mogu zamoliti oca svojega i eto umah uza me više od dvanaest legija anđela?» (Mt 26,53) Ne traži to. Prihvativši kalež od Oca (Mk 14,36 itd.), želi ga ispiti do kraja. Želi upravo to. I zato ne misli ni na koju snagu jaču od ljudske, iako je može pozvati. Oni koji su ga vidjeli kako zapovijeda zlim duhovima, ozdravlja nemoćne, bolesne i pobjeđuje samu smrt, zacijelo su morali iskusiti bolno čuđenje. A sada? Zar on sve to niječe? Ipak, «mi smo se nadali», reći će nekoliko dana poslije učenici iz Emausa (usp. Lk 24,21). «Ako si ti Sin Božji…» (Mt 27,40), izazivat će ga članovi sinedrija. «Druge je spasio, a sebe ne može spasiti!» (Mk 15,31; Mt 27,42), urlala je svjetina.
I on prima te riječi koje kao da poništavaju smisao njegove zadaće, izgovorenih riječi, čudesa koja je učinio. Prima te riječi jer je odlučio da se neće protiviti. Želi da ga vrijeđaju. Želi teturati. Želi pasti pod križem. Želi. Do u najsitnije pojedinosti, do kraja ostaje vjeran svojim riječima: «Ali ne što ja hoću, nego što ti hoćeš.» (Mk 14,36)
Iz Kristovih će padova doći Božje spasenje čovječanstva.
Molitva
Isuse, blagi Jaganjče otkupiteljski,
Preuzmi na se grijehe svijeta.
Kyrie, eleison!
Isuse, ti koji nas pratiš u našim tjekobama,
Koji si solidaran s ljudskom slabošću.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Peta postaja
Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje prema Marku, 15, 21-22
I prisile nekog prolaznika koji je dolazio s polja, Šimuna Cirenca, oca Aleksandrova i i Rufova, da ponese križ.
I dovuku ga na mjesto Golgotu, što znači Lubanjsko mjesto.
Meditacija
Šimun Cirenac, pozvan da ponese Križ (usp. Mk 15,21; Lk 23,26), zasigurno ga nije htio nositi. Bio je na to prisiljen. Hodao je pokraj Isusa pod istim teretom. Posudio mu je svoja pleća kad su se osuđenikova činila odveć slaba. Bio mu je blizu; bliže od Marije, bliže od Ivana koji, iako muškarac, nije bio pozvan da mu pomogne. Pozvali su njega, Šimuna iz Cirene, oca Aleksandra i Rufa, kako izvještava Markovo evanđelje. Pozvali su ga i prisilili.
Koliko je trajala ta prisila? Kako je dugo hodio pokraj njega pokazujući kako ga ništa ne veže za osuđenika, za njegovu krivnju, za njegovu muku? Kako je dugo tako hodao, u sebi podijeljen, udaljen ravnodušnošću prema Čovjeku koji je trpio? «Bijah gol, žedan, bijah u tamnici» (usp. Mt 25,36…), nosio sam križ… I jesi li ga nosio sa mnom? Jesi li ga na kraju doista nosio sa mnom?
To ne znamo. Sveti Marko iznosi samo imena sinova Cirenca, a tradicija smatra da su pripadali zajednici kršćana bliskoj svetom Petru (usp. Rim 16,13)
Molitva
Kriste, dobri Samaritanče, postao si blizak siromašnom, bolesnom, posljednjem.
Christe, eleison!
Kriste, sluga Vječnoga, ti koji svaki čin ljubavi prema prognanom, otjeranom, strancu, smatraš kao da si ga sam učinio.
Christe, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Druga postaja
Isus nosi križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15,20:
A pošto ga izrugaše, svukoše mu grimiz i obukoše mu njegove haljine. I izvedu ga da ga razapnu.
Meditacija
Počinje pogubljenje, to jest, izvršenje kazne. Krist, osuđen na smrt, kao i drugi koji su osuđeni na istu kaznu, mora nositi križ: «i među zlikovce je bio ubrojen» (Iz 53,12). Krist se približava križu bolna tijela od mučenja, a krv mu se slijeva niz lice s glave okrunjene trnovom krunom. Evo čovjeka! (Iv 19,5). U njemu je sva istina Sina Čovječjeg kako su prorekli proroci, istina sluge Jahvina koju je najavio Izaija: «Za opačine naše njega satriješe… njegove nas rane iscijeliše.» (Iz 53,5)
U Njemu je prisutan i određen čin koji izaziva čuđenje, ono što je čovjek učinio sa svojim Bogom. Pilat kaže: «Evo čovjeka! (Iv 19,5) Evo što ste učinili ovom čovjeku!» Tu rečenicu kao da izgovara jedan drugi glas koji kao da želi reći: « Pogledajte što ste učinili od ovoga čovjeka, vašega Boga!»
Potresno je približavanje, miješanje toga glasa koji do nas stiže preko povijesti, s onim što čujemo posredstvom svjesti vjere. Evo čovjeka! Isus «zvan Mesija» (Mt 27,17) uzima križ na leđa (Iv 19,17). Pogubljenje je počelo.
Molitva
Neka Krist, Sin Božji, otkrije čovjeku tajnu čovjeka.
Christe, eleison!
Isuse, slugo Gospodnji,
Tvoje su nas rane izliječile.
Christe, eleison!
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Kapela sv. Antuna
Talijanski franjevac portugalskog porijekla, živio u 13. stoljeću, suvremenik je svetog Franje i općenito jedan od najpoznatijih franjevačkih svetaca. Vrstan propovjednik, teolog i čudotvorac.
MOLITVA SV. ANTUNU U SVAKOJ POTREBI
Spomeni se, sv. Ante, da si uvijek pomagao i tješio sve koji su se tebi utjecali u svojim potrebama. S čvrstim pouzdanjem preporučujem se i ja tvom moćnom zagovoru kod Boga. Ne odbij moje prošnje i svojim posredovanjem kod Boga isprosi mi – ako je za dobro moje duše – milost… za koju te molim. Pomozi mi u ovoj mojoj potrebi i nevolji! Blagoslovi mene, moj rad, moju obitelj i sve moje drage, čuvaj nas od bolesti i pogibli duše i tijela! Sve nas krijepi da u boli i kušnji ostanemo čvrsti u vjeri i ustrajni u ljubavi. Amen.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Riznica
Ovdje se u posebnim mikroklimatskim uvjetima prvenstveno čuva ikona koju je Hrvatima 1367. godine darovao papa Urban V zatekavši ih na hodočašću u Loretu neutješne zbog gubitka kućice. Ikona je već u to vrijeme slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sv. Luka.
Suvremena stilska analiza ovaj triptih pripisuje sjevernojadranskom, preciznije mletačkom kulturnom krugu prve polovice 14. stoljeća. Zasebno su ovdje izložene zlatne krune kojima su Bogorodica i mali Isus trsatskog triptiha, na inicijativu biskupa Verone Barbadiga, svečano okrunjeni 1715. godine.
Izrada kruna financirana je iz zaklade Aleksandra Sforze, kanonika vatikanske bazilike sv. Petra. Treba naglasiti da je ovo bio prvi takav slučaj krunjenja Bogorodičina lika izvan područja Italije.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Kapela svijeća
Kapela svijeća postoji već dva desetljeća. Nastala je uoči proslave 700. obljetnice Trsatskog svetišta kako bi se vjernici odviknuli paliti svijeće po crkvi i po kapeli zavjetnih darova.
Tom prigodom riječki akademski kipar Zvonimir Kamenar izradio je reljef lika Gospe Trsatske koji je zatim postavljen u kapelu svijeća. Kapela je kasnije proširena s novim postoljem za svijeće, ali danas jedva pruža dovoljno prostora svima onima koji pale svoje svijeće na Trsatu.
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Deveta postaja
Isus pada treći put pod križem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Iz knjige Tužaljki, 3,27-32
Dobro je da čovjek nosi jaram za svoje mladosti,
Neka sjedi u samoći i šuti, jer mu On to nametnu:
Neka usne priljubi uz prašinu, možda još ima nade!
Neka pruži obraz onome koji ga bije, neka se zasiti porugom.
Jer Gospodin ne odbacuje nikoga zauvijek;
Jer ako i rastuži, on se smiluje po svojoj velikoj ljubavi.
Meditacija
«Ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu.» (Fil 2,6)
Svaka postaja ovoga puta kamen je međaš te poslušnosti i samouništenja,
Mjeru toga uništenja shvatimo kad počnemo pratiti riječi proroka: «Gospodin je svalio na njega bezakonje nas sviju… poput ovaca svi smo lutali, i svaki je svojim putem hodio, ali Gospodin je svalio na nj bezakonje nas sviju.» (Iz 53,6).
Mjeru tog uništenja shvatimo kad vidimo da Isus ponovno, treći put, pada pod križem. Shvatimo je kad razmišljamo o tome tko je taj koji pada, tko je taj koji leži u prašini ulice pod križem, pred nogama neprijatelja koji ne štedi poniženja i uvrede…
Tko je taj koji pada? Tko je Isus Krist? «On, trajni lik Božji, nije se kao plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe «oplijeni» uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan, obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu.» (Fil 2,6-8)
Molitva
Kriste Isuse, ti si okusio gorčinu zemlje da bi jecaj boli pretvorio u klicaj.
Christe, eleison!
Kriste Isuse, ti si se ponizio u tijelu da bi oplemenio sve stvorenje.
Christe, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Deseta postaja
Isusa svlaće
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15,24
Kad ga razapeše, razdijele među se haline njegove bacivši za njih kocku – što će tko uzeti.
Meditacija
Kad Isus stoji na Golgoti bez odjeće (usp. Mk 15,24), naše se misli okreću njegovoj majci: vraćaju se na podrijetlo tog tijela koje je već sada, i prije razapinjana na križ, živa rana (usp. Iz 52,14).
Misterij utjelovljenja: Sin Božji uzima svoje tijelo iz utrobe Djevice (usp Mt 1,23; Lk 1,26-28). Sin Božji obraća se ocu riječima iz Psalma: «Nisu ti mile ni žrtve ni prinosi… nego si mi tijelo pripravio» (Ps 40,7; Heb 10,6). Tijelo čovjeka izražava njegovu dušu. Tijelo Kristovo izražava ljubav prema Ocu: «Milije mi je, Bože, vršiti volju tvoju.» (Ps 40,9) «Ja uvijek činim što je njemu milo» (Iv 8,29). To golo tijelo ispunjava volju Sina i Oca svakom svojom ranom, svakim istrgnutim mišićem, svakom kapi krvi koja teče, umornim rukama, ožiljcima na vratu i ramenima, strašnim bolima u glavi. To tijelo ispunjava volju Očevu kad ostaje golo, bez odjeće i kad ga muče, kad u sebi zatvara beskrajnu bol oskvrnute čovječnosti.
Tijelo čovjeka oskvrnuto je na mnogo načina.
U ovoj postaji moramo misliti na Kristovu Majku jer je pod njezinim srcem, u njezinim očima, na njezinim rukama tijelo Sina Božjega primilo punu ljubav.
Molitva
Isuse, sveto tijelo, još oskvrnuto u živim udovima.
Kyrie, eleison!
Isuse, tijelo ponuđeno iz ljubavi,
Još podijeljeno u udovima.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Osma postaja
Isus tješi jeruzalemske žene
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Luki, 23, 28-31
Isus se okrenu prema njima pa im reče: Kćeri jeruzalemske, ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom. Jer evo idu dani kad će se govoriti: Blago nerotkinjama, utrobama koje ne rodiše i sisama koje ne dojiše.! Tada će početi govoriti gorama: Padnite na nas! i bregovima: !Pokrijte nas! Jer ako se tako postupa sa zelenim stablom, što li će biti sa suhim?
Meditacija
Evo poziva na istinsko pokajanje, na žaljenje, u istini počinjenoga zla. Isus kaže kćerima jeruzalemskim koje plaču gledajući ga: «Ne plačite nada mnom, nego plačite nad sobom i nad djecom svojom!» Ne može se ostati na površini zla, treba posegnuti za njegovim korijenima, uzrocima, istini savjesti do dna.
Upravo to želi reći Isus koji nosi križ, koji je oduvijek znao što je u čovjeku (Iv 2,25) i uvijek to zna. Zato on mora uvijek biti najbliži svjedok naših djela i sudova koje o njima dajemo svojoj savjesti. Možda nas i navodi da o tim sudovima razmišljamo, da oni moraju biti razumni, objektivni (kaže: «Ne plači»), ali istodobno neka budu vezani za sve ono što ta istina sadrži: upozorava nas jer je on taj koji nosi križ.
Molim te, Gospodine, da me naučiš kako da hodam i živim u istini!
Molitva
Gospodine Isuse, mudri i milosrdni, ti si istina koja vodi u život.
Kyrie, eleison!
Gospdine Isuse, milostivi, u trenucima kušnje tvoja prisutnost ublažava suze.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Sedma postaja
Isus pada drugi put pod križem
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Iz knjige Tužaljki, 3,1-2. 9-16
Ja sam čovjek što upozna bijedu pod šibom gnjeva njegova.
Mene je odveo i natjerao da hodam u tmini i bez svjetlosti.
Zazidao mi ceste tesanim kamenom, zakrčio putove moje.
Puštao me da zube kršim kamen grizući, zakopao me u pepeo.
Meditacija
«A ja crv sam, a ne čovjek, ruglo ljudima i naroda prezir» (Ps 22,7): riječi proroka psalmista nalaze svoje puno ispunjenje natim uskim, neravnim jeruzalemskim uličicama tijekom posljednjih sati koje prethode Pashi. A poznato je da su ti sati prije blagdana napeti, a ulice su pune ljudi. I u tom se kontekstu ispunjavaju riječi pslamista iako na to nitko ne misli. Toga sigurno nisu svjesni oni koji pokazuju prezir, za koje je taj Isus iz Nazareta koji po drugi put pada pod križem, postao predmetom rugla.
I On tako želi. Želi da se ispuni proročanstvo. Pada iscrpljen od napora. Pada voljom Očevom, voljom koju također nalazimo u prorokovim riječima. Pada i voljom vlastitom jer: «Kako bi se onda ispunila Pisma?» (Mt 26,54): «Ja sam crv, a ne čovjek», dakle ni «Evo čovjeka», još manje, još gore.
Crv puzi priljubljen za zemlju; čovjek, naprotiv, kao kralj stvorenja, po zemlji hoda. Crv izjeda drvo: kao crv, kajanje zbog grijeha izjeda savjest čovjekovu. Grizodušje zbog drugoga pada.
Molitva
Isuse iz Nazareta, ti koji si, da bi oplemenio sve stvorenje, postao ruglo ljudimo.
Kyrie, eleison!
Isuse, ti slugo života,
Satrven od ljude, uzdignut od Boga
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Trinaesta postaja
Isusa skidaju s križa
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15,42-43.46
A uvečer Josip iz Arimateje, ugledan vijećnik, koji je također isčekivao kraljevstvo Božje, kupi platno i skine tijelo Isusovo s križa.
Meditacija
Kad je Isusovo tijelo skinuto s križa i položeno u majčino naručje, pred oči nam se vraća trenutak u kojemu je Marija prihvatila pozdrav anđela Gabrijela: «Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus…. Njemu će Gospodin dati prijestolje Davida, oca njegova…. i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.» (Lk 1,31-33) Marija je rekla samo: «Neka mi bude po tvojoj riječi» (Lk 1,38), kao da je već tada htjela najaviti kako živi taj trenutak.
U misteriju otkupljenja isprepliču se Milost, to jest dar Boga samoga, i «plaćanje» ljudskoga srca. Tim smo misterijem obogaćeni Darom odozgor (usp. Gal 1,17) i istodobno nas kupuje Otkupnina Sin Božji (usp. 1 Kor 6,20; 7; 23; Dj 20,28).
A Marija, koja je primila dar veći od drugih, mora i više platiti. Sa svojim srcem.
Uz taj misterij ide i divno obećanje koje je izrekao Šimun tijekom predstavljanja Isus u Hramu: «I tebi će samoj mač probosti srce – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!» (Lk 2,35). I to se ispunilo.
Koliko se ljudskih srca otvara pred srcem te majke koja je toliko platila!
I Isus je opet u njezinom naručju, kao u betlehemskoj štali (usp. Lk 2,16), tijekom bijega u Egipat (usp. Mt 2,14) i u Nazaretu (usp. Lk 2,39-40). Milosrđe.
Molitva
Sveta Marijo, majko beskrajnoga milosrđa, s tobom otvaramo ruke životu i muke molimo.
Kyrie, eileson!
Sveta Marijo, majko Otkupitelja, zajedno s tobom primamo Krista i puni nade molimo.
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Dvanaesta postaja
Isus umire na križu
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15,33-34.37.39
A o šestoj uri tama nasta po svoj zemlji do ure devete. O devetoj uri povika Isus iz glasa:!Eloi, eloi, lama sabahtani! To znači: !Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?!
I Isus zavapi jakim glasom i izdahnu.
A kad satnik koji stajaše njemu nasuprot, vidje da tako izdahnu, reče: ! Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!!
Meditacija
Evo najviše, najdivnije djelovanje Sina u jedinstvu s Ocem. Da, u najdubljem su jedinstvu, upravo kad viče: «Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?» To je djelovanje izraženo okomitošću tijela položenog na okomitu gredu križa s položenim rukama na vodoravnoj gredi. Čovjek koji gleda te ruke može pomisliti da one s naporom grle čovjeka i svijet.
Grle ga.
Evo čovjeka. Evo raspetoga Boga. «U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo.» (Dj 17,28) U njemu: u tim rukama raširenim na vodoravnoj gredi križa.
Tajna Otkupljenja.
Isus, prikovan na križ, nepomičan u tom strašnom položaju, zaziva Oca. I svi njegovi pozivi svjedoče da je on jedan s njim. «Ja i Otac jedno smo.» (Iv 10,30); «Tko je vidio mene, vidio je i Oca.» (Iv 14,9). «Otac moj sve do sada radi pa i ja radim.» (Iv 5,17)
Molitva
Sine Božji, sjeti se nas u trenutku smrti!
Kyrie, eleison!
Sine Očev, sjeti se nas i svojim Duhom obnovi lice zemlje!
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Jedanaesta postaja
Isusa pribijaju na križ
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15, 25-27
A bijaše treća ura kad ga razapeše. Bijaše napisan i natpis o njegovoj krivici: #!Kralj židovski#!. A zajedno s njim razapnu i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga slijeva.
Meditacija
«Probodoše mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti mogu.» (Ps 22,17-18) «prebrojiti mogu…», kako su proročke te riječi! A ipak znamo da je to tijelo otkupnina. To je tijelo golema otkupnina: ruke, noge, svaka kost. Cijeli čovjek u punoj tenziji: kostur, mišići, živčani sustav, svaki organ, svaka ćelija, sve je napeto.
«I ja kad budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi.» (Iv 12,32)
Evo riječi koje izražavaju punu stvarnost raspeća. Toga je dio i ta strašna napetost koja prožima ruke, noge, sve kosti: strašna napetost cijeloga tijela koje je, poput predmeta, prikovano za grede križa, i čeka da ga smrt dokrajči. I u tu stvarnost raspeća ulazi cijeli svijet koji Isus želi privući k sebi. Svijet je podvrgnut gravitaciji tijela koje inercijom ide prema dolje. I upravo u toj gravitaciji stoji muka raspeća. «Vi ste odozdol, ja sam odozgor.» (Iv 8,23)
Njegove su riječi na križu: «Oče, oprosti im, ne znaju što čine.» (Lk 23,34)
Molitva
Kriste, raspet od mržnje, ljubav te učinila znakom pomirenja i mira.
Christe, eleison!
Kriste, s krvlju prolivenom na križu otkupio si čovjeka, svijet, svemir.
Christe, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Petnaesta postaja
Isusa je uskrsnuo od mrtvih
Izvor: fra Zvjezdan Linić, iz knjige Neka mi bude po riječi tvojoj, duhovne misli i meditacije uz nedjelje i blagdane kroz liturgijsku godinu B
Gospodin je ustao od mrtvih, Uskrsnuo je na novi život o kojem ni ne sluti naše iskustvo ovozemnog, ograničenog i krhkog života. Isusov je grob ostao prazan, Snaga smrti i groba nije ga mogla sačuvati u svome krilu, jer je Isus ljubio iznad svake ljudske moći i sile. Grob nije mogao sačuvati onoga koji je na križu svojom ljubavlju pobijedio smrt. Njegovo uskrsnuće nije trijumf nad njegovim neprijateljima koji su ga osudili, potom razapeli i ubili, nego je ono trijumf ljubavi nad mržnjom, trijumf života nad smrću. Isus nije htio nikoga poraziti, poniziti, nije htio sebe opravdati, uzvisiti. On je samo izvršio volju svoga nebeskog Oca. Njegovo je uzdignuće na križ najveća proslava Oca, a Otac je potom Sina proslavio u daru uskrsnuća.
…
Uskrsnuće Gospodnje i njegova snaga potrebna je srcima svih koji više ne vjeruju u smisao i snagu prijateljstva i stvarnost dobrote. Potrebna je svima koji misle da je praštanje slabost i da mogu sebi osigurati život nasiljem i ratom. Upravo danas nam je na osobit način potrebna snaga Krista uskrsnuloga, snaga koja prkosi svakom zlu i svim zlim silama. Molimo da Gospodin uskrsne u onima koji su dopustili da ih obuzme mržnja. Molimo ga da uskrsne i u nama svaki puta kada dopustimo da klica zla, mržnje i osvete dotakne prostore naše duše.
Uskrs je i naš blagdan. Mi smo Isusovi učenici. Neka uskrsne Isus u nama, svojim učenicima. Koliko puta smo se i mi nadali, koliko puta smo i mi iščekivali ono što nam nije moglo biti dano, a kada su nam potonule sve lađe koliko puta smo se željeli vratiti na staro! Neka uskrsnuli Gospodin ukloni u nama sve staro, neka nam podari novu nadu, novu snagu da slijedimo njega, da ga shvatimo u tajni njegova vazmenog otajstva, u tajni njegove smrti i uskrsnuća!
Kako je uskrsnuće Gospodinovo potrebno našim zajednicama i našim obiteljima! Ima toliko mladih ljudi koji se boje braka i ne žele osnovati obitelj. Neka Krist uskrsnuli i njima poruči ono što je rekao svojim učenicima na dan uskrsnuća: "Ne bojte se! Ja sam!" Koliki su se umorili u bračnoj ljubavi i misle da nemaju više snage praštati i miriti se! "Mir vama!" govori takvima živi Gospodin. Koliki su razočarani svojom djecom! Imali su svoje planove i vizije za njih, a djeca su krenula drugačijim putem. Neka takvima ne ponestane snage da prihvate i vole svoju djecu takvu kakva jesu! I neka im ne nestane vjere da jedino Isus može učiniti u srcima njihove djece ono novo što oni od njih priželjkuju! Gospodin želi uskrsnuti u srcima koja su već umorna od neuzvraćene ljubavi i misle da i je bolje odustati od služenja i od ljubavi.
…
"Tvoje uskrsnuće slavimo! Tvoj slavni dolazak iščekujemo!" Gospodinovo uskrsnuće neka nas spasi i oslobodi od svakoga zla, neka otme sjeni smrti sve one koji su već preminuli i neka nas sačuva od mrtvila u našem sadašnjem životu.
Molitva:
Uskrsnuo si, Gospodine Isuse!
Uskrsnuo si za mene, za nas, za svakog čovjeka. Pobijedio si grijeh, mržnju, zlo i tamu svijeta zato da i mi uskrsnemo.
Pomozi nam da uskrsne naša vjera, naša nada i naša ljubav! Uskrisi u nama novu snagu da te slijedimo i da te svjedočimo u tajni tvojega vazmenog otajstva, u tajni tvoje smrti i uskrsnuća.
Isuse, ne dopusti da nam bolna iskustva rata, gubitka, nesreće i straha zatamne pogled na tvoje svjetlo. Ne dopusti nam da potonemo u beznađe i da nas dotaknu negativni osjećaji koje si ti pobijedio svojim uskrsnućem.
Uskrsni, Gospodine, u srcima onih koji više ne vjeruju u snagu prijateljstva i dobrote. U svima koji su dopustili da im srce nagrize mržnja, želja za osvetom i za sigurnošću stečenom nasiljem.
Isuse, uskrsni u djeci koja se rađaju, uskrsni u ljudima koji traže snagu za život, za sebedarje. Uskrsni u svima koji su ranjeni u tijelu u duši ili u duhu.
Grob nije mogao tebe, začetnika života, zadržati u svom krilu.
Dođi, Gospodine Isuse! Trebamo te. Tvoje uskrsnuće novost je i nada svijeta. Tvoje uskrsnuće jedina je stabilna točka u svemiru koja sve pokreće, od koje sve dolazi i koja sve k sebi pnivalči. Tvoje
uskrsnuće stvarnost je bez završetka. Slaveći tvoje uskrsnuće, Isuse, danas i svake nedjelje, ne slavimo tek minuli događaj nego tebe, uskrsnuloga. Slavimo tvoj izlazak iz vremena u novo postojanje, slavimo svoju budućnost.
Uskrsni, Gospodine, i danas u svojoj Crkvi i neka ona zablista puninom tvoga sjaja svim ljudima na svijetu. Uskrsni u nama, Isuse, jer nas trebaš da ljudima svjedočimo o miru i ljubavi, da budemo nositelji nade.
Tvoji su učenici gledali tvoje razapinjanje, ali nakon iskustva uskrsnuća počeli su svijetom pronositi Radosnu vijest o novom životu, novoj nadi i radosti Uskrsa. Daj, Isuse, uskrsnuli Gospodine, da ovim svijetom u nama i po nama zasine radost koja će biti jača od smrti, nada koja će biti jača od očaja, mir koji će zaorati dublje brazde života od razorne sile rata.
Uskrsnuo si, Gospodine Isuse!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Četrnaesta postaja
Isusa polažu u grob
Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.
Evanđelje po Marku, 15,46-47
I Josip iz Arimateje zavije tijelo u platno i položi ga u grob koji bijaše izduben u stijeni. I dokotrlja kamen na grobna vrata.
A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polaže.
Meditacija
Otkad je čovjek zbog grijeha udaljen od drva života (usp Post 3,23-24), zemlja je postala groblje. Koliko ljudi toliko grobova. Jedan veliki planet grobova.
Pokraj Kalvarije nalazio se grob koji je pripadao Josipu iz Arimateje (usp Mt 27,60). U taj je grob, s Josipovim dopuštenjem, položeno Isusovo tijelo nakon što je skinuto s križa (usp Mk 15,42-46..). Brzo su ga položili unutra kako bi obred završio prije pashalnog blagdana koji je trebao početi u zalazak sunca. (usp Iv 19,31).
Međi svim grobovima rasutim po kontinetima našega planeta, postoji jedan u kojemu je Sin Božji, čovjek Isus Krist, pobijedio smrt. «O Mors! Ero Mors tua!» Drvo života od kojega je čovjek zbog grijeha udaljen, otkrilo se opet ljudima u tijelu Kristovu. «Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvjeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje – za život svijeta.» (Iv 6,51).
Unatoč tome što se na našem planetu grobovi neprestano množe,
iako groblje, u kojemu se čovjek vraća u prah koji je bio, (usp Post 3,19), postaje sve veće, ipak svi oni koji gledaju grob Isusa Krista, žive u nadi u Uskrsnuće.
Molitva
Gospodine Isuse, uskrsnuće naše, u novom grobu uništi smrt i daruj život.
Kyrie, eleison!
Gospodine Isuse, nado naša, tvoje uskrslo i raspeto tijelo novo je drvo života,
Kyrie, eleison!
___
KRIŽNI PUT
PAPE IVANA PAVLA II
Uvod
Pobožnost je održana u rimskome Koloseumu na Veliki petak, 18. travnja 2003.
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen
Okupili smo se u ime Gospodnje. On je s nama kako je obećao (usp. Mt 18,20: Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima.).
S nama je i sveta Marija. Ona je bila na Golgoti kao Majka umirućega Sina, Učenica Učitelja istine, nova Eva pokraj drva života, Žena boli povezana s «Čovjekom boli koji dobro poznaje patnju» (Iz 53,3: Prezren biješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama.)
Kći Adamova, Sestra naša, Kraljica mira, Majka milosrđa, ona se naginje nad djecom svojom još izloženom opasnostima i mukama, da bi im vidjela patnje i čula jauk koji se diže iz njihove bijede, da bi donijela utjehu i oživjela nadu za mir.
Pomolimo se.
Pogledaj, sveti Oče, krv koja teče iz probodena boka Spasiteljeva; pogledaj krv koju su prolile tolike žrtve mržnje, rata, terorizma i dobrostivo dopusti da se događaji u svijetu zbivaju po tvojoj volji u pravdi i miru, i da se tvoja Crkva s povjerenjem posveti tvojoj službi i oslobođenju čovjeka.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Oltar sv. Ivana Nepomuka
Češki svećenik iz 14. stoljeća, zauzimao se protiv uplitanja države u crkvene službe te stoga mučen i pogubljen od strane svjetovnih vlasti
Lijevo – sveti Petar Alkantarski – španjolski franjevac živio u 16. stoljeću, reformator reda, duhovnik svete Terezije Avilske, propovjednik i duhovni pisac
Desno – sveti Franjo Solan – španjolski franjevac rođen u 16. stoljeću, propovjednik, poznat po misijskom djelovanju u Južnoj Americi
Gore – sveti Paškal Bajlonski – franjevac, živio u Španjolskoj u 16. stoljeću, poznat po štovanju Presvetog oltarskog sakramenta, vedrog duha, obdaren mističnim milostima, vizijama, zanosima i darom čudesa.
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Oltar sv. Nikole
Lijevo – sveti Antun Padovanski - talijanski franjevac portugalskog porijekla, živio u 13. stoljeću, suvremenik je svetog Franje i općenito jedan od najpoznatijih franjevačkih svetaca. Vrstan propovjednik, teolog i čudotvorac.
Desno – nepoznati biskup
Gore – sveti Bonaventura - Franjevac, teolog, biskup i crkveni naučitelj
Crkveni naučitelj i biskup sveti Bonaventura iz talijanskog gradića Bagnoregija, živio je u 13. st., a svojim nastojanjima, kontemplativnim životom i velikom teološkom izobraženošću, iznimno je pridonio ostvarenju sklada između vjere i kulture toga vremena. Po načinu života blizak svetom Franji Asiškom, čijemu je redu i pripadao, a po intelektualnoj veličini svome suvremeniku svetom Tomi Akvinskom, bio je istovremeno znak istinske svetosti i mističnosti i znak teološke dubine i intelekta, odnosno pomirba između srca i razuma, a kao takav putokaz za svaki procvat Crkve toga i svakog budućeg vremena.
Izvor: svetiste-trsat.com
___
SVETIŠTE
MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Nazaretska kucica
Dana Gospodnjega 10. svibnja 1291. godine Sveta Nazaretska kućica u kojoj je živjela sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, prenesena je iz Nazareta na Trsat. Dugih 729. godina molimo se svetoj Obitelji na Trsatu, u Hrvatskom Nazaretu. Svetište Majke Božje Trsatske nazivamo još i Svetište svete Nazaretske Obitelji, Hrvatski Nazaret i Svetište kršćanskih obitelji.